Bosna i Hercegovina i zvanično se našla na sivoj listi Moneyvala nakon što nije ispunila niz ranije preuzetih obaveza iz oblasti borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Odluka je potvrđena na plenarnom sastanku Radne grupe za finansijsko djelovanje (FATF) u Parizu, gdje je bh. delegacija obaviještena o nastavku pojačanog nadzora nad finansijskim sistemom zemlje.

Time se BiH ponovo našla među državama koje međunarodne finansijske institucije smatraju rizičnijim kada je riječ o sprječavanju finansijskog kriminala, što može imati konkretne posljedice za građane, privredu i investicijsku klimu.

Vijeće ministara pokušalo izbjeći najgori scenario

Prema dostupnim informacijama, o odluci su odmah obaviještene nadležne institucije Bosne i Hercegovine, uključujući predsjedavajuću Vijeća ministara Borjanu Krišto.

Neposredno prije objave odluke održana je hitna telefonska sjednica Vijeća ministara na kojoj je Krišto dobila ovlaštenje da u ime države potpiše Pismo o političkoj opredijeljenosti na visokom nivou. Tim dokumentom Bosna i Hercegovina prihvata Akcijski plan FATF-a i preuzima obavezu njegove pune i pravovremene provedbe.

Međutim, taj potez nije bio dovoljan da se izbjegne stavljanje na sivu listu, jer međunarodne institucije prvenstveno ocjenjuju provedene reforme, a ne samo politička obećanja.

Šta BiH nije uradila?

Ključni razlog za negativnu ocjenu jeste neprovođenje nekoliko važnih reformskih mjera koje su godinama bile predmet upozorenja međunarodnih organizacija.

Među najvažnijim neriješenim pitanjima nalaze se:

• usvajanje zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom krivičnim djelom,
• unapređenje sistema međunarodne pravne pomoći u krivičnim predmetima,
• uspostavljanje registra stvarnih vlasnika kompanija,
• jačanje mehanizama za praćenje sumnjivih finansijskih transakcija.

Posebno je problematično pitanje registra stvarnih vlasnika, koji predstavlja jedan od ključnih alata za otkrivanje prikrivenog vlasništva i sprečavanje zloupotreba kroz složene poslovne strukture.

Šta znači siva lista za građane i privredu?

Iako ulazak na sivu listu ne znači finansijske sankcije, posljedice mogu biti veoma osjetne.

Ekonomista Admir Čavalić ranije je upozorio da bi građani i kompanije mogli osjetiti povećane troškove međunarodnih finansijskih transakcija, sporiju obradu uplata i dodatne provjere od strane stranih banaka.

To znači da bi transfer novca iz inostranstva, međunarodna plaćanja i poslovanje kompanija koje rade sa stranim partnerima mogli postati komplikovaniji i skuplji.

Osim toga, status na sivoj listi može negativno uticati na percepciju investitora koji već godinama Bosnu i Hercegovinu smatraju tržištem s brojnim administrativnim i regulatornim izazovima.

Mogući udar na investicije i zaduživanje

Finansijski stručnjaci upozoravaju da bi nova situacija mogla dodatno otežati privlačenje stranih investicija i povećati troškove međunarodnog zaduživanja.

Kada se neka država nalazi pod pojačanim nadzorom FATF-a i Moneyvala, međunarodne finansijske institucije i investitori često primjenjuju dodatne procedure provjere, što povećava troškove poslovanja i smanjuje interes za ulaganja.

U zemlji koja se već suočava sa sporim ekonomskim rastom i nedostatkom velikih investicionih projekata, takav reputacijski udarac mogao bi imati dugoročnije posljedice.

Pred BiH 13 novih obaveza

Ipak, situacija nije bez izlaza. Predstavnici Moneyvala uručili su bh. delegaciji listu od 13 konkretnih mjera koje država mora provesti kako bi bila uklonjena sa sive liste.

Prema procjenama, proces ispunjavanja obaveza mogao bi trajati najmanje dvije godine, pod uslovom da političke institucije pokažu dovoljno spremnosti za usvajanje i provođenje potrebnih reformi.

Bosna i Hercegovina se već jednom nalazila na sivoj listi. Na nju je dospjela 2015. godine, a uklonjena je tek 2018. nakon što je ispunila zahtjeve međunarodnih tijela za nadzor finansijskih tokova.

Hoće li ovaj put proces biti brži ili će država ponovo godinama plaćati cijenu političkih zastoja, zavisit će prije svega od spremnosti domaćih institucija da provedu reforme koje se od njih traže već godinama.

Siva lista Moneyvala nije slučajnost, nego ogledalo nesposobne vlasti

Siva lista Moneyvala je posljedica višegodišnjeg nerada domaćih političara koji su još jednom pokazali da su mnogo uspješniji u međusobnim svađama nego u obavljanju poslova za koje su plaćeni.

Posebnu političku odgovornost za ovaj debakl snosi Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na čelu sa Borjanom Krišto. Upravo je Vijeće ministara trebalo koordinirati aktivnosti, osigurati usvajanje potrebnih zakona i spriječiti da država doživi još jedan međunarodni reputacijski poraz. Umjesto toga, javnost je ponovo gledala dobro poznati scenarij – posljednji trenutak, hitne sjednice, politička pisma i pokušaje da se međunarodne institucije uvjere kako će BiH „uskoro“ završiti ono što je obećala prije nekoliko godina.

Problem je što ozbiljne države ne funkcionišu na obećanjima nego na rezultatima.

Dok su političari vodili beskrajne rasprave o podjelama funkcija, foteljama i međustranačkim obračunima, ključne reforme ostale su zaključane u ladicama. Registar stvarnih vlasnika nije uspostavljen. Zakoni nisu usvojeni. Preuzete obaveze nisu ispunjene. Rezultat je stigao iz Pariza i potpuno je očekivan.

Posebno zabrinjava činjenica da ovo nije bio problem koji je došao iznenada. Moneyval i FATF godinama upozoravaju Bosnu i Hercegovinu na iste nedostatke. Institucije su imale dovoljno vremena da djeluju. Imale su upozorenja, rokove, preporuke i tehničku pomoć. Imale su sve osim političke volje.

A cijenu neće platiti političari.

Borjana Krišto neće imati skuplje bankarske transakcije. Ministri neće čekati međunarodne uplate. Strana zaduženja neće plaćati članovi Vijeća ministara iz vlastitog džepa. Trošak njihove neefikasnosti snosit će građani i privreda kroz sporije finansijske tokove, dodatne provjere, veće troškove poslovanja i još slabiji investicijski ambijent.

Najveći problem nije sama siva lista. Najveći problem je činjenica da je ona postala simbol načina na koji se vodi država. Reaguje se tek kada nastupi kriza. Obećava se tek kada nastupi šteta. Odgovornost se prebacuje na druge, a niko ne snosi posljedice.

Zato pitanje danas nije zašto je Bosna i Hercegovina završila na sivoj listi Moneyvala. Pravo pitanje je kako je iko očekivao drugačiji ishod od vlasti koja godinama ne uspijeva završiti ni najosnovnije reforme koje sama obeća međunarodnim partnerima.

Pariz nije kaznio Bosnu i Hercegovinu. Pariz je samo formalno potvrdio ono što građani ove zemlje odavno vide – da politička neodgovornost i neefikasnost imaju svoju cijenu.