Nova školska godina tek je počela, a pojedine škole već traže skraćivanje časova zbog visokih temperatura.
Aktiv direktora osnovnih škola banjalučke regije zatražio je da nastavni časovi budu skraćeni na 30 minuta. Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske najavilo je da će zatražiti mišljenje Instituta za javno zdravstvo i, ako se vrućine nastave, razmotriti privremeno skraćivanje nastave.
To može biti opravdana hitna mjera, ali nije rješenje.
Problem nije nastao ove sedmice. Godinama gledamo istu sliku: učenici u septembru sjede u pregrijanim učionicama, nastavnici otvaraju prozore i koriste privatne ventilatore, a nadležni čekaju vremensku prognozu kako bi odlučili hoće li čas trajati 30 ili 45 minuta.
Klima se promijenila. Školski objekti i način organizacije nastave uglavnom nisu.
Vrućina nije samo pitanje udobnosti
U učionici u kojoj je temperatura previsoka djeca se teže koncentrišu, brže umaraju i slabije pamte. Posebno su ugroženi mlađi učenici i djeca koja imaju zdravstvene poteškoće.
UNICEF upozorava da su ekstremne vremenske pojave tokom 2024. poremetile školovanje najmanje 242 miliona učenika u 85 država. Najčešći uzrok prekida bile su upravo velike vrućine.
Svjetska banka također navodi da visoke temperature ne dovode samo do zatvaranja škola nego i do mjerljivog pada sposobnosti učenja kada nastava ipak bude održana.
Zato skraćivanje časova nije popuštanje učenicima. Ako su uslovi nezdravi, to je razumna mjera zaštite djece. Međutim, kada se ista mjera ponavlja iz godine u godinu, ona postaje dokaz da sistem nije uradio svoj dio posla.
Škole su građene za zime koje više nisu jedini problem
Veći dio školskih objekata u Bosni i Hercegovini projektovan je tako da štiti od hladnoće. Klimatizacija uglavnom ne postoji, vanjske žaluzine su rijetkost, krovovi i fasade često su loše izolovani, a u školskim dvorištima beton nerijetko zamjenjuje drveće i prirodni hlad.
Postavljanje klima-uređaja u svaku učionicu bilo bi skupo i povećalo bi potrošnju električne energije. Ali postoje i jednostavnija rješenja: bolja izolacija, vanjska zaštita od sunca, provjetravanje tokom hladnijeg dijela dana, sadnja drveća, dostupna pitka voda i prilagođavanje rasporeda nastave.
Najvažnije je utvrditi jasna pravila. Direktori ne bi trebali svaki put pojedinačno moliti ministarstva za dozvolu. Potrebno je odrediti temperaturu u učionici pri kojoj se časovi automatski skraćuju, nastava pomjera u jutarnje sate ili privremeno obustavlja.
Klimatske promjene stigle su u učionice
Obrazovne vlasti još tretiraju ekstremne vrućine kao iznenadnu vremensku nepriliku. Međutim, sve topliji juni i septembri više nisu izuzetak, nego nova stvarnost.
UNICEF procjenjuje da će do 2050. godine gotovo sva djeca u Evropi i Centralnoj Aziji biti izložena dugotrajnim toplotnim valovima. To znači da će problem postajati ozbiljniji, a ne nestati s prvom kišom.
Bosna i Hercegovina zato mora početi prilagođavati škole klimatskim promjenama. Potrebno je pregledati stanje objekata, izmjeriti temperature u učionicama i napraviti višegodišnji plan njihove obnove.
Skraćeni čas od 30 minuta može pomoći djeci da lakše izdrže jedan vreli dan. Ali ne može zamijeniti sistemsko rješenje.
Ako svakog septembra postavljamo isto pitanje – mogu li djeca izdržati nastavu – onda problem više nije samo u vremenu.
Problem je u vlastima koje i dalje čekaju da se klima prilagodi školama, umjesto da škole prilagode klimi.