U zdravstvenim ustanovama Kantona Sarajevo posljednjih dana zabilježen je povećan broj pacijenata koji traže pomoć zbog mučnine, povraćanja, proljeva, povišene temperature i opće slabosti.
Pacijenti s gastrointestinalnim tegobama javljaju se Zavodu za hitnu medicinsku pomoć KS, ambulantama porodične medicine i pedijatrijskim dispanzerima. Među oboljelima ima djece, starijih osoba, građana koji su se nedavno vratili s mora, ali i stranih turista koji borave u Sarajevu, objavio je Faktor.
Isti simptomi ne znače nužno i isti uzrok
Mučnina, povraćanje i proljev mogu biti posljedica virusne ili bakterijske crijevne infekcije, ali i konzumiranja hrane koja je bila nepropisno pripremljena ili čuvana.
Zbog toga se bez pregleda i odgovarajućih analiza ne može automatski zaključiti da je riječ o određenom virusu ili trovanju hranom. Iz zdravstvenih ustanova nije saopćeno da je u Kantonu Sarajevo proglašena epidemija niti da su slučajevi povezani s jednim ugostiteljskim objektom ili konkretnom namirnicom.
Dr. Nejra Jonuz-Gušić, specijalistica urgentne medicine, navela je da se Hitnoj pomoći javljaju pacijenti različite životne dobi sa sličnom kliničkom slikom. Kod lakših slučajeva najvažniji su odmor i nadoknada tečnosti i elektrolita.
Visoke temperature povećavaju rizik od kvarenja hrane
Tokom ljeta namirnice se mnogo brže kvare, posebno ako se duže drže izvan frižidera ili ako je prekinut hladni lanac. Poseban oprez potreban je pri čuvanju i pripremi piletine, mesa, jaja, majoneze, mliječnih proizvoda, ribe i gotovih obroka.
Bakterije poput salmonele mogu izazvati težu kliničku sliku praćenu visokom temperaturom, učestalim povraćanjem, proljevom i izraženom dehidracijom. Pojava krvi u stolici predstavlja znak zbog kojeg je potrebno potražiti ljekarsku pomoć.
Problem može predstavljati i zlatni stafilokok. Ova bakterija može dospjeti u hranu tokom pripreme i proizvesti toksin, posebno ako gotov obrok dugo ostane na sobnoj temperaturi. Naknadno zagrijavanje ne mora uvijek ukloniti već nastali toksin.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje pet osnovnih pravila za sigurniju hranu: održavanje čistoće, odvajanje sirovih i pripremljenih namirnica, temeljitu termičku obradu, čuvanje hrane na sigurnim temperaturama te korištenje zdravstveno ispravne vode i namirnica. Preporuke WHO-a posebno su važne tokom visokih ljetnih temperatura.
Kako postupiti kada se pojave simptomi?
Kod blažih tegoba preporučuju se mirovanje, postepeno unošenje tečnosti i elektrolita te lagana hrana poput riže, prepečenog hljeba i supe. Tečnost treba unositi često, u manjim količinama, naročito nakon povraćanja.
Posebno treba pratiti moguće znakove dehidracije:
- vrlo rijetko ili potpuno odsutno mokrenje;
- izrazito taman urin;
- suha usta i grlo;
- jaka žeđ;
- vrtoglavica i malaksalost;
- neuobičajena pospanost kod djece.
Prema preporukama američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, ljekaru se treba javiti ako povraćanje ili proljev traju duže od dva dana, ako se pojave krv u stolici, visoka temperatura ili znakovi dehidracije. Kod male djece gubitak tečnosti može nastupiti veoma brzo. CDC preporuke naglašavaju važnost pravovremene oralne rehidracije.
Djeca, starije osobe, trudnice, hronični bolesnici i osobe oslabljenog imuniteta izloženi su većem riziku od komplikacija i ne bi trebali odgađati odlazak ljekaru ako se zdravstveno stanje pogoršava.
Higijena ostaje najvažnija zaštita
Redovno pranje ruku, temeljito pranje voća i povrća, odvajanje sirovog mesa od drugih namirnica i dovoljno duga termička obrada najvažnije su mjere prevencije.
Hranu koja zahtijeva hlađenje ne treba ostavljati na visokim temperaturama, a posebnu pažnju potrebno je obratiti na rok trajanja i izgled, miris i način čuvanja proizvoda.
Povećan broj pacijenata predstavlja upozorenje da su crijevne infekcije i bolesti koje se prenose hranom tokom ljetnih vrućina česte, ali trenutno nema podataka koji bi ukazivali na jedinstveno žarište ili epidemiju u Kantonu Sarajevo.