U sarajevskoj Zetri danas je otvoren „First Balkan Shield 2026“, prvi međunarodni sajam namjenske i odbrambene industrije u Bosni i Hercegovini.
Na više od 7.000 kvadratnih metara izložbenog prostora predstavljeni su oružje, municija, oklopna vozila, bespilotne letjelice, radarski sistemi, vojna elektronika, oprema, logistička i druga sigurnosna rješenja.
Na sajmu učestvuju kompanije iz 15 država sa četiri kontinenta, među kojima su proizvođači iz Bosne i Hercegovine, Turske, Kine, Egipta, Slovenije i drugih zemalja. Među domaćim izlagačima su UNIS Group, Pretis, Igman, Binas, BNT-TMiH, UNIS Ginex, TRZ Hadžići, Zrak, Orao, TRB, Pobjeda-Rudet i Pobjeda Technology.
To je važan trenutak za industriju koja je godinama predstavljana kao ostatak nekadašnjeg sistema, a danas postaje jedan od rijetkih sektora u kojem Bosna i Hercegovina može ponuditi vlastiti proizvod, znanje i ozbiljan izvozni potencijal.
Međutim, sajam ne bi trebao poslužiti samo za fotografisanje političara pored raketa, pušaka i dronova.
„Balkan Shield“ dolazi u trenutku kada se domaća namjenska industrija nalazi pred presudnom odlukom: hoće li ostati proizvođač municije i jeftiniji dobavljač za strane kupce ili će se razviti u tehnološku industriju sposobnu proizvoditi složene sisteme veće vrijednosti?
Bosna i Hercegovina ima kompanije, ljude i stoljetno industrijsko iskustvo.
Još nema jasnu državnu strategiju šta s tim potencijalom želi napraviti.
Prvi sajam jeste uspjeh, ali nije dokaz da je industrija uređena
Činjenica da se međunarodni sajam odbrambene industrije prvi put održava u Sarajevu nije zanemariva.
Do sada su domaće kompanije svoje proizvode predstavljale na sajmovima u Istanbulu, Abu Dhabiju, Parizu, Kairu i drugim svjetskim centrima. Za svaki ozbiljan poslovni razgovor morale su putovati kupcima, dok BiH nije imala vlastitu platformu na kojoj bi okupila proizvođače, investitore, vojne delegacije i tehnološke partnere.
„Balkan Shield“ tu situaciju mijenja.
Prema zvaničnim informacijama organizatora, sajam uključuje izložbu, stručne panele, direktne poslovne sastanke te razgovore kompanija i državnih institucija. Ako iz tih susreta nastanu novi ugovori, zajednički proizvodi, ulaganja i pristup novim tržištima, događaj će imati stvarnu ekonomsku vrijednost.
Ako se sve završi obilaskom štandova, političkim govorima i obećanjem da će sajam postati tradicionalan, bit će to samo još jedna skupa manifestacija.
Sajam može pokazati šta kompanije danas proizvode.
Ne može prikriti probleme s kojima dio sektora posluje.
Rekordna 2025, pa pad izvoza za četvrtinu
Namjenska industrija BiH ostvarila je tokom 2025. godine historijske izvozne rezultate.
Prema podacima zasnovanim na vanjskotrgovinskoj statistici, izvoz oružja i municije dosegao je približno 476 miliona KM. Kada se tome dodaju eksplozivi i drugi proizvodi koji se statistički vode u odvojenim kategorijama, ukupna vrijednost izvoza povezanog s namjenskom industrijom premašila je 600 miliona maraka.
Takve brojke stvorile su dojam da sektor nezaustavljivo raste.
Podaci za 2026. godinu pokazuju složeniju sliku.
U prvih šest mjeseci ove godine iz BiH je izvezeno oružja, municije, eksploziva i srodnih proizvoda u vrijednosti od približno 234,5 miliona KM. U istom periodu prošle godine izvoz je iznosio 311,5 miliona KM.
To predstavlja pad od gotovo 77 miliona KM, odnosno približno 25 posto.
Pad ne znači da se domaća namjenska industrija raspada. Poslovi u ovom sektoru nisu ravnomjerno raspoređeni tokom godine, ugovori se realizuju u različitim rokovima, a pojedinačna isporuka može značajno promijeniti statistiku.
Ipak, brojke predstavljaju upozorenje da rast nije zagarantovan.
Globalna potražnja izazvana ratovima, povećanjem vojnih budžeta i obnavljanjem evropskih zaliha otvorila je veliki prostor domaćim proizvođačima. Ali evropske zemlje istovremeno ubrzano grade vlastite pogone za proizvodnju municije.
BiH ima vremenski ograničenu priliku.
Ako sada ostvarenu zaradu ne uloži u modernizaciju, istraživanje i nove proizvode, nakon završetka aktuelnog ciklusa povećane potražnje ponovo će se boriti za manje i slabije plaćene ugovore.
Ne može se budućnost graditi samo na granatama i mecima
Više od 70 posto izvoza domaće namjenske industrije tokom 2025. odnosilo se na bombe, granate, mine, rakete i drugu municiju.
To je segment u kojem BiH ima iskustvo, razvijene proizvodne linije i prepoznatljivost na međunarodnom tržištu. Od njega ne treba odustati.
Problem nastaje ako se cijela razvojna politika svede na proizvodnju većih količina istih proizvoda.
Najveća vrijednost u savremenoj odbrambenoj industriji više se ne nalazi samo u čeliku i eksplozivu. Nalazi se u elektronici, softveru, senzorima, komunikacijskim sistemima, bespilotnim letjelicama, kibernetičkoj zaštiti, optici, automatizaciji i umjetnoj inteligenciji.
Proizvođač municije zavisi od cijene sirovine, količine narudžbe i raspoloživosti baruta.
Kompanija koja razvije vlastiti sistem upravljanja dronom, senzor, komunikacijski uređaj ili softversko rješenje prodaje znanje, patente, održavanje i nadogradnje. Stvara proizvod koji je teže kopirati i na kojem se ostvaruje veća zarada.
Upravo zato su partnerstva s velikim tehnološkim kompanijama poput turskog ASELSAN-a važna. Međutim, partnerstvo ne smije značiti da će BiH samo sastavljati tuđe proizvode ili ustupati proizvodne kapacitete.
Cilj mora biti prijenos znanja, zajednički razvoj i osposobljavanje domaćih inženjera.
Bosna i Hercegovina ne treba ostati radionica tuđe odbrambene industrije.
Treba pokušati razviti proizvode koje će drugi kupovati pod bosanskohercegovačkim imenom.
Kompanije ne posluju jednako dobro
Kada političari govore o „procvatу namjenske industrije“, često sve kompanije predstavljaju kao jednu uspješnu cjelinu.
Stvarnost je znatno složenija.
Pretis je tokom 2025. ostvario prihod od 151,9 miliona KM i dobit od 10,7 miliona, nakon velikog gubitka godinu ranije. Binas je prihod povećao na 63,8 miliona KM i ostvario više od 15 miliona dobiti. BNT-TMiH nastavio je rast i godinu završio s približno 4,5 miliona KM zarade.
UNIS Ginex je, uprkos padu prihoda, ostao izuzetno profitabilan s dobiti većom od 24 miliona KM.
Istovremeno je Igman Konjic, jedna od najvećih kompanija sektora, završio godinu s gubitkom od približno 15,3 miliona KM, iako su mu prihodi porasli na gotovo 194 miliona. Kompanija je imala probleme s nabavkom baruta i privremeno je obustavljala proizvodnju.
TRZ Hadžići je povećao prihode, ali je i dalje poslovao s gubitkom.
Podaci o poslovanju kompanija pokazuju da velika potražnja sama po sebi ne garantuje uspjeh. Presudni su upravljanje, kontrola troškova, sigurnost nabavke, kvalitet ugovora i sposobnost izvršavanja narudžbi.
Zbog toga vlast ne smije uspjeh jedne ili dvije kompanije koristiti kao dokaz da je cijeli sektor uređen.
Država ne smije biti loš vlasnik u najboljoj industriji
Veliki dio namjenske industrije u Federaciji BiH nalazi se u većinskom državnom vlasništvu.
To državi omogućava da štiti strateške kapacitete, ali joj istovremeno daje ogromnu odgovornost.
Direktori ovih kompanija ne smiju se birati prema stranačkoj pripadnosti. Članstvo u nadzornim odborima ne smije biti nagrada za političku poslušnost. Ugovori, nabavke i prodaja moraju biti pod većom, a ne manjom kontrolom nego u drugim industrijama.
U suprotnom će se najveća razvojna šansa pretvoriti u još jedan izvor stranačkog novca, netransparentnih poslova i međusobnih optužbi.
Namjenska industrija traži profesionalne uprave, višegodišnje poslovne planove i jasne pokazatelje rezultata. Dio dobiti mora se obavezno vraćati u razvoj novih proizvoda, modernizaciju postrojenja, zaštitu radnika i obrazovanje stručnog kadra.
Nije uspjeh samo proizvesti i prodati više municije.
Uspjeh je da kompanija nakon deset godina ima moderniju tehnologiju, vlastiti razvojni odjel, nove proizvode i radnike čije znanje ne može jednostavno zamijeniti jeftinija konkurencija.
Sarajevo mora povezati fabrike i fakultete
Na otvaranju sajma ministar odbrane BiH Zukan Helez rekao je da treba ulagati u istraživanje, nove tehnologije i obrazovanje mladih stručnjaka te da ambicija ne treba biti samo praćenje svjetskih trendova.
Ta poruka je tačna.
Ali neće biti ostvarena novim govorima o značaju mladih.
Odbrambena industrija mora se povezati s elektrotehničkim, mašinskim, metalurškim, prirodno-matematičkim i drugim fakultetima. Studentima treba ponuditi stipendije, praktičan rad, istraživačke projekte i sigurnu mogućnost zaposlenja.
U suprotnom će najbolji inženjeri nastaviti odlaziti u Njemačku, Austriju i Sloveniju, dok će domaće kompanije pokušavati kupiti tehnologiju koju su možda mogli razviti njihovi bivši studenti.
Bosna i Hercegovina nema dovoljno stanovnika da bi sebi mogla dopustiti odvojenost industrije, obrazovanja i nauke.
„Balkan Shield“ bi zato narednih godina morao imati poseban prostor za univerzitete, mlade inženjere i domaće tehnološke kompanije. Sajam koji pokazuje samo gotove proizvode predstavlja sadašnjost. Sajam koji okuplja istraživače i industriju gradi budućnost.
Oružje nije običan izvozni proizvod
Rast namjenske industrije donosi radna mjesta, poreze, izvoz i tehnološki razvoj.
Ali oružje nije namještaj, električni kabl ili automobilski dio.
Proizvod koji napusti fabriku u Konjicu, Vogošći, Goraždu ili Bugojnu može biti upotrijebljen u ratu hiljadama kilometara daleko. Zbog toga svaki izvozni posao mora biti praćen provjerom kupca, krajnjeg korisnika i rizika da proizvod završi kod zabranjene grupe ili u državi u kojoj se krše međunarodno humanitarno pravo i ljudska prava.
Komercijalni interes ne može biti jedini kriterij.
BiH mora imati stroge izvozne dozvole, pouzdane potvrde o krajnjem korisniku, parlamentarni nadzor i javno dostupne zbirne podatke o odobrenim tržištima. Poslovne tajne treba zaštititi, ali tajnost ugovora ne smije postati izgovor za potpunu netransparentnost.
Odgovorna kontrola izvoza nije prepreka industriji.
Ona je uslov njenog dugoročnog ugleda.
Jedan veliki skandal s oružjem koje je završilo u pogrešnim rukama mogao bi zatvoriti tržišta koja su kompanije gradile godinama.
Sajam treba ocjenjivati po poslovima, a ne po broju političara
Otvaranju „Balkan Shielda“ prisustvovali su najviši državni i federalni zvaničnici. Njihova podrška ima smisla jer odbrambena industrija zavisi od sigurnosne, vanjskotrgovinske, industrijske i obrazovne politike.
Ali broj ministara na ceremoniji nije pokazatelj uspjeha.
Nakon zatvaranja sajma javnost treba znati koliko je održano poslovnih sastanaka, koliko je sporazuma potpisano, koja su tržišta otvorena i jesu li dogovoreni zajednički razvojni projekti.
Tek tada ćemo znati je li Sarajevo četiri dana bilo stvarni centar odbrambene industrije ili samo mjesto velike izložbe.
Bosna i Hercegovina već ima ono što mnoge male države pokušavaju izgraditi: tradiciju, fabrike, obučene radnike, inženjere, međunarodne kupce i proizvode koji imaju tržište.
Ali geopolitička potražnja neće trajati zauvijek.
Današnji sajam pokazuje da BiH ima industriju koju svijet želi vidjeti.
Sljedeći korak je dokazati da zna kako njome upravljati, kako je tehnološki razvijati i kako osigurati da njen rast koristi državi, radnicima i budućim generacijama.
Ako „Balkan Shield“ tome doprinese, bit će mnogo više od sajma oružja.
Bit će početak ozbiljne industrijske politike.