Današnje zasjedanje Vijeća sigurnosti UN-a fokusirat će se na situaciju u Bosni i Hercegovini, što je rezultat vanredne sjednice zatražene od strane Rusije. Ova vanredna sjednica nastala je nakon što je Željka Cvijanović, članica tročlanog Predsjedništva BiH, poslala pismo ruskom ambasadoru Vasilu Nebenzji, izražavajući želju da predstavi trenutnu situaciju u BiH.
U pismu, u koje je Al Jazeera imala uvid, Cvijanović optužuje visokog predstavnika Christiana Schmidta za kršenje domaćih zakona te traži opoziv ambasadora BiH pri UN-u, Zlatka Lagumdžije. Cvijanović ističe da vanjska politika države funkcionira bez usaglašenosti sa Predsjedništvom BiH te da je Nacrt Rezolucije o Srebrenici izrađen i predstavljen bez razmatranja u Predsjedništvu BiH.
Cvijanović piše da “značaj Dejtonskog sporazuma seže dalje od okončanja razornog troipogodišnjeg građanskog rata u regiji” i da on “razgraničava jasnu podjelu nadležnosti između različitih nivoa vlasti i identificira nadležnosti institucija BiH u samo šest oblasti: vanjska politika, vanjskotrgovinska politika, carinska politika, finansiranje institucija i vanjskih obaveza BiH te politike vezane za vize, azil i migracije”.
“Međutim, dejtonska ustavna struktura je gotovo od svog nastanka bila suočena sa značajnim devijacijama, prvenstveno pod uticajem stranih faktora i određenih političkih subjekata u BiH. To je dovelo do neodrživog zakonodavstva usmjerenog na transformaciju BiH u centraliziranu i građansku državu, trend koji je posljednjih godina sve izraženiji”, piše Cvijanović u svom pismu.
Cvijanović u pismu optužuje visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta, poručujući da je nelegalno postavljen i da krši domaće zakone.
“Prema Aneksu X, imenovanje visokog predstavnika zahtijeva provjeru putem odgovarajuće rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (UNSC). Međutim, osoba koja trenutno očito lažno tvrdi da ima ulogu visokog predstavnika za BiH nije dobila takvu verifikaciju od Vijeća sigurnosti UN-a”, stoji u pismu.
Dodaje da je “ovaj neizabrani i nelegitimni pojedinac otišao toliko daleko da je svako protivljenje njihovoj volji kroz intervencije u krivičnom zakonodavstvu označio kao krivično djelo” i da to “ne samo da narušava vladavinu prava, već prijeti i podrivanje demokratskih institucija i izabranih predstavnika BiH, nastojeći ih potpuno podrediti samovoljnoj volji ovog pojedinca.”
Cvijanović piše i da se zbog statusa i rada Ustavnog suda BiH “dejtonski ustavni okvir suočava sa značajnim izazovima” i da je Sud “sve više djelovao kao ‘produžena ruka’ ili oruđe pod utjecajem visokog predstavnika i onih koji lažno tvrde da imaju vlast”. Tvrdi i da se “postojeći ‘glasački mehanizam’ u Ustavnom sudu, koji čine bošnjačke i međunarodne sudije, godinama koristio za preoblikovanje ustavne strukture BiH, potkopavajući pozicije i nadležnosti entiteta, posebno Republike Srpske”.
Radnje “neizabranog, nezakonitog i nelegitimnog” visokog predstavnika i djelovanja Ustavnog suda sa troje stranih sudija “koji prvenstveno služe održavanju ‘protektorata’ i politike sile” – ne samo da opstruiraju put BiH ka evropskim integracijama, već i potkopavaju njene prerogative kao države članice Ujedinjenih naroda, navodi Cvijanović.
Cvijanović traži opoziv bh. ambasadora pri UN-u Zlatka Lagumdžije zbog pomoći u izradi i predstavljanju Rezolucije o Srebrenici i tvrdi da se vanjska politika vodi bez usaglašenosti Predsjedništva BiH.
“Uprkos tome što su Njemačka i Ruanda nominalno sponzorisale rezoluciju, uz podršku nekoliko zemalja, djelovanje Stalne misije BiH pri UN-u na izradi rezolucije, predstavljanju njenog sadržaja i lobiranju njegovog usvajanje predstavlja nezakonit akt, koji odražava volju samo jedne etničke grupe u BiH.”
Poručuje da će se Lagumdžija suočiti sa krivičnim postupkom te da je u Predsjedništvu BiH pokrenula proceduru za njegov opoziv
Današnje zasjedanje, zakazano za 22:00 po evropskom vremenu, obilježit će se obraćanjem Željke Cvijanović putem videolinka, što će praktično biti rusko izvješćivanje. Zlatko Lagumdžija, ambasador BiH pri UN-u, također će se obratiti Vijeću, a razmatra se i mogućnost obraćanja Christiana Schmidta, visokog predstavnika međunarodne zajednice.
