Evropa se priprema za novu zimu puneći skladišta plina i tražeći alternativne izvore snabdijevanja. Bosna i Hercegovina u istu zimu ulazi bez vlastite proizvodnje prirodnog plina, bez podzemnog skladišta i sa samo jednim aktivnim transportnim pravcem.
To nije politička procjena, nego stanje infrastrukture.
BH-Gas navodi da BiH nema vlastite izvore prirodnog plina i da se trenutno snabdijevanje odvija samo jednim pravcem iz Srbije, preko Turskog toka, uz ruski plin kao izvor snabdijevanja. Ulazna tačka je kod Karakaja, nedaleko od Zvornika. BH-Gas
Drugim riječima, ako na tom lancu nastane ozbiljan poremećaj, BiH nema drugi izgrađeni gasovod kojim bi jednostavno preusmjerila snabdijevanje.
U trenutku kada evropsko tržište ponovo postaje nervozno, to je slabost koju nije moguće ignorisati.
Evropa ima manje zaliha nego prethodnih godina, BiH nema skladište uopće
Prema podacima Gas Infrastructure Europe od 24. septembra, skladišta plina u Evropskoj uniji popunjena su sa oko 70,2 posto. Njemačka je bila na svega 57 posto, dok je, primjerice, Italija imala oko 86 posto popunjenosti. Gas Infrastructure Europe
Za evropske prilike to je relativno nizak nivo pred početak sezone grijanja. Reuters je nekoliko dana ranije naveo da je prosjek prethodnih pet godina za ovo doba bio oko 85 posto. Internazionale
Ali postoji ključna razlika između BiH i većeg dijela EU.
Evropske države imaju skladišta, međusobno povezane gasovode, LNG terminale i mogućnost da, barem u određenoj mjeri, nadoknade problem na jednom pravcu dodatnim uvozom preko drugog.
BiH takav sigurnosni jastuk nema.
Ako dobava normalno funkcioniše, sistem radi.
Problem nastaje kada ne funkcioniše.
Sarajevo je posebno osjetljivo
Prirodni plin u Federaciji koristi se duž transportnog sistema koji iz Kladnja ide prema Sarajevu, a zatim prema Zenici i drugim područjima. Sarajevo je zbog velikog broja domaćinstava, toplana i poslovnih korisnika posebno osjetljivo na stabilnost tog pravca. BH-Gas
To ne znači da će Sarajevo ove zime ostati bez plina. Za takvu tvrdnju nema osnova.
Ali znači da sigurnost snabdijevanja zavisi od veoma malog broja faktora na koje BiH nema potpunu kontrolu.
I to u trenutku kada je evropsko tržište plina ponovo pod pritiskom.
Referentna evropska cijena TTF-a posljednjih dana kretala se iznad 70 eura po megavatsatu, dok Reuters navodi da su veleprodajne cijene plina više od 140 posto iznad nivoa od prije godinu dana zbog problema u globalnom snabdijevanju i niskih evropskih zaliha. Reuters
Najveći problem nije samo količina plina nego cijena
Čak i ako fizičkog prekida snabdijevanja ne bude, BiH je zbog svoje pozicije izložena drugoj vrsti rizika – cijeni.
Kada država ima samo jedan pravac i ograničene mogućnosti nabavke s alternativnih tržišta, njena pregovaračka pozicija je slabija.
To se već osjetilo ove godine. Oslobođenje navodi da je cijena plina za treći kvartal 2026. povećana za 14,42 posto. Oslobođenje
Takvo poskupljenje ne ostaje samo na računu domaćinstva koje ima plinski bojler. Ono može uticati na trošak grijanja, privredu koja koristi plin u proizvodnji i indirektno na cijene drugih proizvoda i usluga.
Energetska sigurnost zato nije samo pitanje hoće li plin stići.
Pitanje je i po kojoj cijeni.
Južna interkonekcija je konačno pomjerena, ali neće grijati ovu zimu
BiH već godinama govori o rješenju – Južnoj interkonekciji sa Hrvatskom.
Ideja je da se BiH preko Hrvatske spoji sa evropskim gasnim sistemom i dobije pristup alternativnim izvorima, uključujući LNG infrastrukturu, čime bi se smanjila zavisnost od jednog pravca.
Važan politički i pravni napredak napravljen je ove godine. Parlament Federacije usvojio je izmjene zakona o Južnoj interkonekciji u aprilu, a 28. aprila BiH i Hrvatska potpisale su u Dubrovniku međudržavni sporazum o izgradnji gasovoda. Parlament FBiH
To je značajan korak.
Ali gasovod još nije izgrađen.
Vlada FBiH sama je u obrazloženju projekta naglasila da se Federacija trenutno snabdijeva jednim pravcem i da Južna interkonekcija treba omogućiti alternativne izvore preko Hrvatske i evropskog tržišta. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
Dakle, strateško rješenje postoji na papiru i u zakonima, ali za sezonu grijanja 2026/27. ono još ne predstavlja rezervni pravac.
BiH je godinama imala upozorenje
Posebno je problematično što ovo nije iznenadni rizik.
Postojeći gasovod prema Sarajevu izgrađen je još 1979. godine, a institucije FBiH su i ranije upozoravale da njegova starost i opterećenost tokom zime predstavljaju dodatni razlog za izgradnju alternativne interkonekcije. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
Drugim riječima, BiH nije preko noći postala zavisna od jednog pravca.
Decenijama zna da ga ima samo jedan.
Rat u Ukrajini, prekidi tradicionalnih evropskih dobavnih lanaca, LNG kriza i sadašnji novi poremećaji na globalnom energetskom tržištu samo su pokazali koliko takva zavisnost može postati skupa.
Jedan pravac je dovoljan dok se ništa ne dogodi
Energetska infrastruktura ima jednu nezgodnu osobinu: njenu vrijednost najčešće primijetimo tek kada zakaže.
Dok plin normalno dolazi, činjenica da BiH nema drugi pravac izgleda kao tehnički problem o kojem se mogu godinama voditi političke rasprave.
Ali sigurnost sistema se ne mjeri time kako funkcioniše u idealnim uslovima.
Mjeri se time šta država može uraditi kada glavni pravac iz bilo kojeg razloga prestane raditi.
Evropa ove zime ulazi sa skladištima koja su manje popunjena nego inače, ali ipak ima stotine milijardi kilovatsati plina u rezervi, LNG terminale i veliku mrežu međusobno povezanih pravaca.
BiH nema skladište prirodnog plina i nema aktivnu alternativnu interkonekciju. Gas Infrastructure Europe
Zato pravo pitanje pred zimu nije treba li građane plašiti scenarijem nestanka plina.
Ne treba.
Pravo pitanje je zašto je zemlja i 2026. godine u poziciji da stabilnost grijanja jednog velikog dijela stanovništva zavisi od toga da se ništa ozbiljno ne dogodi na jedinom pravcu kojim plin dolazi.
Južna interkonekcija bi to trebala promijeniti.
Ali ne ove zime.