Bosna i Hercegovina je dobila pristup bespovratnim sredstvima Evropske unije vrijednim 140,5 miliona eura, odnosno približno 275 miliona maraka. Na prvi pogled riječ je o odličnoj vijesti. Novac bi trebao podržati reforme, investicije, zaštitu okoliša, efikasniju javnu upravu i razvoj poslovnog okruženja.
Međutim, iza te pozitivne vijesti krije se mnogo poraznija računica: zbog političkih blokada, sporosti institucija i neispunjavanja reformskih obaveza BiH je već ostala bez 108 miliona eura, dok je još 373,9 miliona eura pod rizikom.
Preračunato u konvertibilne marke, približno 943 miliona KM evropskog novca već je izgubljeno ili bi moglo biti izgubljeno.
Gotovo milijarda maraka.
Ne zbog rata, prirodne katastrofe ili svjetske ekonomske krize. Ne zato što novca nema. Novac postoji, izdvojen je i ponuđen Bosni i Hercegovini. Možemo ga izgubiti jer se domaći političari ne mogu ili ne žele dogovoriti o reformama koje su ionako potrebne ovoj zemlji.
Dobili pristup novcu, ali ga tek treba pretvoriti u rezultate
Objavljivanjem odluke o finansiranju Programa IPA III u Službenom glasniku BiH završen je proces ratifikacije sporazuma za period od 2025. do 2027. godine. Time je Bosni i Hercegovini omogućen pristup bespovratnim sredstvima EU od 140,5 miliona eura.
Važno je precizirati da 140,5 miliona eura nije jednostavno uplaćeno na račun s kojeg vlast može odmah trošiti novac. Završena ratifikacija otvara put provođenju prethodno odobrenih projekata i povlačenju sredstava prema propisanim procedurama.
Prema podacima Direkcije za evropske integracije, sredstva su namijenjena projektima koji se odnose na reformu javne uprave, migracije, održivu poljoprivredu i proizvodnju hrane, zaštitu okoliša, kritične sirovine i druge prioritete evropskih integracija. Projektni prijedlozi BiH za ovaj paket, kako je ranije saopćeno, ocijenjeni su među najkvalitetnijim u regiji. Više detalja objavila je Direkcija za evropske integracije BiH.
To pokazuje da u institucijama još postoje ljudi koji znaju pripremiti kvalitetne projekte. Problem nastaje kada stručni dio posla dođe do političkog nivoa na kojem su potrebne odluke, saglasnost i provođenje reformi.
Tada počinju blokade.
Jednom rukom uzimamo 140 miliona, drugom odbacujemo 482 miliona eura
IPA III i Plan rasta za Zapadni Balkan nisu isti finansijski instrumenti i njihova sredstva ne treba miješati. Međutim, zajedno pokazuju paradoks odnosa BiH prema Evropskoj uniji.
Dok se vlasti hvale otvaranjem pristupa za 140,5 miliona eura iz jednog programa, istovremeno zbog nerada ugrožavaju mnogo veća sredstva iz drugog.
Evropska komisija je kroz Plan rasta Bosni i Hercegovini omogućila pristup iznosu do 976,6 miliona eura. Novac je vezan za provođenje 113 reformskih mjera, uključujući jačanje vladavine prava, razvoj privatnog sektora, digitalnu i energetsku tranziciju te približavanje domaće ekonomije jedinstvenom evropskom tržištu.
Bosna i Hercegovina je već izgubila 108 miliona eura jer vlasti nisu na vrijeme završile potrebne obaveze. Šef Delegacije EU u BiH Luigi Soreca upozorio je da bi, usljed nastavka kašnjenja, zemlja mogla izgubiti dodatnih 373,9 miliona eura. To znači da je ukupan izgubljeni i ugroženi iznos dostigao 481,9 miliona eura – više od 942 miliona KM.
Soreca je upozorio i da BiH ostaje jedina ekonomija Zapadnog Balkana koja još nije dobila sredstva iz Plana rasta. Njegovo upozorenje prenijela je Anadolu Agency.
Za političare su to apstraktne cifre, za građane propušten život
Kada političar kaže da je propalo 108 ili 373 miliona eura, to prosječnom čovjeku može zvučati kao još jedna velika, ali udaljena budžetska cifra. Međutim, taj novac nije apstraktan.
To su sredstva koja su mogla biti uložena u puteve, željeznice, energetsku efikasnost, digitalizaciju, podršku privredi, obrazovanje, nova radna mjesta i kvalitetnije javne usluge.
To je novac koji je mogao pomoći domaćim kompanijama da postanu konkurentnije, mladim ljudima da pronađu posao, a lokalnim zajednicama da obnove infrastrukturu.
Najveći gubitak nije samo iznos koji neće biti uplaćen. Pravi gubitak predstavlja razvoj koji se neće dogoditi.
Neće biti otvorena radna mjesta koja su mogla biti otvorena. Neće biti realizirane investicije koje su mogle privući dodatni privatni kapital. Neće biti modernizirane usluge zbog kojih građani i privrednici svakodnevno gube vrijeme i novac.
Posljedice političke blokade ne vide se samo u tabelama Evropske komisije. Vide se na autobuskim stanicama s kojih mladi odlaze iz zemlje.
Političari ne gube ništa
Najveća nepravda cijele priče jeste to što političari koji blokiraju reforme ne snose gotovo nikakvu materijalnu posljedicu.
Njihove plaće stižu redovno. Naknade, paušali, službena vozila, kabineti i savjetnici ne zavise od toga je li BiH povukla evropski novac. Političar koji svojim djelovanjem ili nedjelovanjem doprinese gubitku desetina miliona eura neće zbog toga dobiti manju plaću.
Gubitak će snositi građani.
U privatnoj kompaniji rukovodilac koji propusti posao vrijedan stotine miliona maraka morao bi objasniti vlasnicima zbog čega se to dogodilo. Njegova funkcija gotovo sigurno bi bila dovedena u pitanje. U bh. politici ne postoji sličan mehanizam odgovornosti.
Ovdje se izgubljeni milioni predstave kao politička nesuglasica. Jedni optuže druge, sazove se konferencija za medije, objavi nekoliko statusa na Facebooku i nakon dva dana cijela priča bude zaboravljena.
Novac se, međutim, ne vraća lajkovima i saopćenjima.
EU ne poklanja novac političkim strankama
Pojedini političari pokušavaju relativizirati evropska sredstva tvrdnjama da su ona uslovljena, da dio dolazi u obliku povoljnih kredita ili da BiH zbog njih mora provoditi reforme koje traži Brisel.
Tačno je da kompletan Plan rasta nije bespovratna pomoć. Od ukupno 976,6 miliona eura, 280,3 miliona predstavljaju grantove, dok se ostatak odnosi na izuzetno povoljne kredite s dugim periodom otplate i počekom. Tačno je i da sredstva nisu bezuslovna.
Ali upravo je u tome njihova svrha.
Evropska unija ne daje novac kako bi se njime popunjavale budžetske rupe, finansirale nove limuzine ili povećavao broj stranački zaposlenih službenika. Novac se daje za promjene koje bi trebale učiniti institucije efikasnijim, pravosuđe funkcionalnijim, a ekonomiju konkurentnijom.
Čak i bez obećanih evropskih miliona, BiH bi morala provesti većinu tih reformi zbog vlastitih građana.
Vrijeme je da objavimo ko je odgovoran za svaki izgubljeni milion
Kada BiH propusti evropska sredstva, javnost uglavnom dobije općenito objašnjenje da „nije bilo političkog dogovora“. Takva formulacija prikriva odgovornost.
Građani imaju pravo znati:
- Koja konkretna institucija nije završila svoj dio posla?
- Koji ministar nije dostavio potrebnu saglasnost?
- Koja stranka je blokirala određenu reformu?
- Koji je rok propušten?
- Koliko je novca zbog toga izgubljeno?
- Može li se šteta popraviti?
Direkcija za evropske integracije i Vijeće ministara BiH trebali bi uspostaviti javno dostupan pregled svake reformske obaveze, rokova, odgovornih institucija i iznosa koji zavise od njihovog ispunjavanja.
Tada se političari više ne bi mogli skrivati iza kolektivne fraze da se „BiH nije dogovorila“. Imali bismo ime institucije, ime odgovorne osobe, propušteni rok i cijenu nerada.
Zemlja koja odbija ponuđenu budućnost
Bosna i Hercegovina nije bogata država koja može ravnodušno odbaciti gotovo milijardu maraka. Njena privreda raste presporo, javna infrastruktura propada, kompanije se suočavaju s administrativnim preprekama, a stanovništvo se smanjuje.
Uprkos tome, politička elita ponaša se kao da će evropski novac čekati vječno.
Neće.
Sredstva koja BiH ne iskoristi mogu biti preusmjerena zemljama Zapadnog Balkana koje brže provode reforme. Dok se domaći lideri budu prepirali ko je veći patriota, puteve, škole, energetske objekte i digitalne sisteme gradit će naši susjedi.
Bosna i Hercegovina je upravo dobila pristup za 140,5 miliona eura i to treba pozdraviti. Ali ta vijest ne smije poslužiti za prikrivanje mnogo ozbiljnije činjenice: skoro 482 miliona eura već je izgubljeno ili se nalazi pod rizikom.
U ozbiljnoj državi zbog takvog iznosa padale bi vlade.
U Bosni i Hercegovini vjerovatno će pasti tek nekoliko novih Facebook objava.