Turska opozicija izlazi na izbore sa zajedničkim kandidatom Kemalom Kilidžaroglukom za izbor predsjednika Turske. Istraživanja javnog mnjenja pokazuje na to da bi predsjednička trka mogla biti tijesna jer je društvo oštro podeljeno kao posledica Erdoganove višedecenijske vladavine.
Popularnoos aktuelnog predsjednika je naglo pala nakon razornih zemljotresa i Erdogan je postao puno ranjiviji nego ranije na izborima.
Međutim, sjenku sumnje na dogovor o zajedničkom kandidatu bacila je Meral Aksener, funkcionerka nacionalnističke Partije dobra, koje sumnja da je Kilidždaroglu toliko popularan među biračima.
Aksener se zalagala da kandidat bude neko od aktuelnih gradonačelnika Istanbula ili Ankare, ali je na kraju postignut kompromis – obojica će biti potpredsjednici ako Kilidždaroglu pobijedi.
Kilidždaroglu je biračima ponudio drugačiju Tursku, potpuno suprotnu Erdoganu koji se oslanja na sopstvenu harizmu, ali i “zapaljiv” pristup politici. On je poručio glasačima da će njegovo upravljanje Turskom biti zasnovano na konsenzusu i konsultacijama.
Rekao je da će vratiti moć parlamentu, pošto je Erdogan 2018. izmijenio politički sistem tako da predsjednik države ima gotovu apsolutnu moć u svojim rukama.
Republikanska narodna partija (CHP), koju je osnovao tvorac moderne turske države Mustafa Kemal Ataturk, je anstarija politička stranka u Turskoj. Međutim ova partija nije na vlasti od 90-ih godina prošlog vijeka.
Kilidždaroglu, koji je uspio da u opozicionu koaliciju uvede i manjinske grupe, kao i desničarske stranke, predstavio je sebe kao čovjeka spremnog da “izađe na crtu” Erdoganu, lideru koji je gotovo da uopšte nije spreman da sasluša kritike.
U zemljotresu koji je početkom februara pogodio jug Turske poginulo je više od 45.000 ljudi, a Kilidždaroglu je bio najglasniji kritičar Erdoganove vlade tvrdeći da je korumpirana vlast snizila standarde gradnje objekata.
