Hrana ne može biti zdrava i nezdrava, zdrava i nezdrava jedino može biti prehrana.
Svaka namirnica može biti dio uravnotežene prehrane ukoliko se konzumira umjereno. Pogrešno je razmišljati kako neke namirnice ne smijemo jesti jer se tako stvara pretjerani stres oko hrane.
Jedna od najčešćih pogrešaka koje ljudi čine je pokušaj provodjenja strogih dijeta. Ali to je bespotrebno mučenje tijela i gubitak novaca. Dijete su najčešće vrlo restriktivne i ne uče postepeno stvaranje zdravih navika. Radikalne promjene je teško održavati i mogu dovesti do frustracije i neuspjeha. Umjesto toga, počnite s malim, održivim promjenama. Na početku to može biti samo da pijete više vode ili da svaki dan jedete povrće.
Treba paziti na veličinu porcija kako biste osigurali da ne jedete previše. Razmislite o korištenju vage, mjerica ili manjih tanjura kako biste kontrolirali porcije, barem u početku, dok ne naučite odokativno procjenjivati porcije po dlanu, šaci ili šalici.
Preskakanje obroka može dovesti do prejedanja kasnije tokom dana, posebno navečer kad smo skloni posezanju za cijelom vrećicom čipsa.
Mnogi prerađeni proizvodi označeni kao “zdravi” često su prave kalorijske bombe, pored toga nisu ni najjeftiniji. Čitajte deklaracije i dajte prednost cjelovitim namirnicama.
Uravnotežen obrok je i onaj koji se sastoji od npr. 60 grama sirove (neskuhane) riže, 100 grama piletine i 150 grama vašeg omiljenog povrća, a istovremeno vam neće isprazniti novčanik.
Konzumiranje iste hrane svaki dan može dovesti do nedostatka nutrijenata, ali nam može i dosaditi. To znači da ne morate svaki dan u sedmici jesti različitu vrstu žitarica, ali da povremeno umjesto riže posegnete i za primjerice ječmom, heljdom ili prosom.
Planirajte obroke i međuobroke unaprijed i shodno tome unaprijed obavite kupovinu za cijelu sedmicu koja je pred vama.
Jednostavno do uravnotežene prehrane
