U nedjelju, 4. oktobra, građani BiH ponovo izlaze na Opće izbore. Kampanja je koštala najmanje 11 miliona KM, ulice su zatrpane plakatima, političari su obišli desetine skupova, a društvene mreže preplavljene su obećanjima. Ipak, možda najbolji opis raspoloženja pred izbore stane u jednu rečenicu: jedni te isti, samo povremeno promijene dres.
U Federaciji BiH najveću pažnju ponovo privlači izbor bošnjačkog člana Predsjedništva.
Denis Bećirović i Bakir Izetbegović ponovo su glavni akteri iste utrke koju smo gledali 2022. godine, dok Semir Efendić pokušava zauzeti prostor između dva velika politička bloka. Fahrudin Radončić se također vratio u utrku za Predsjedništvo.
Jedna velika online anketa čitatelja Klixa završena 30. septembra dala je Bećiroviću 44,9 posto, Izetbegoviću 38 posto, Efendiću 15,2 i Radončiću 1,8 posto među važećim glasovima. Ali Klix sam upozorava da je riječ o samoselektiranoj anketi čitatelja, a ne reprezentativnom istraživanju biračkog tijela, pa te brojke ne treba tretirati kao prognozu nedjeljnog rezultata. Rezultati ankete Klix.ba
Ono što je jasnije od anketa jeste da ni ova kampanja nije donijela mnogo novih tema.
Koalicija „Pod lupom“ je već na polovini kampanje konstatovala da su izborni programi ostali u drugom planu, dok su dominirali bilbordi, skupovi, društvene mreže i međusobni politički napadi. Do tada su evidentirane 794 izborne nepravilnosti. Pod lupom – programi u drugom planu
U RS-u je kampanja imala još jednu dimenziju
U Republici Srpskoj borba se vodi i za predsjednika RS te srpskog člana Predsjedništva BiH, ali tamo je posebno vidljiva ogromna razlika u medijskom prostoru koji su imali vlast i opozicija.
Prema monitoringu Transparency Internationala BiH, RTRS je tokom kampanje funkcionerima i kandidatima SNSD-a dao ukupno oko 28 sati programa.
Savo Minić je, prema tom monitoringu, prikazan 191 put, ukupno više od pet sati. Njegov protivkandidat Branko Blanuša pet puta, ukupno 69 sekundi.
Željka Cvijanović pojavila se 101 put, tokom više od četiri sata programa, dok pojavljivanje Nebojše Vukanovića u informativnim emisijama RTRS-a od početka kampanje nije zabilježeno. Transparency International BiH – monitoring kampanje
To ne govori ko će dobiti izbore.
Ali mnogo govori o uslovima u kojima je kampanja vođena.
Kampanja od 11 miliona KM
Transparency International procjenjuje da su političke stranke do 1. oktobra potrošile oko 11,1 milion KM na kampanju.
Najveći procijenjeni trošak imao je SNSD, oko 1,8 miliona KM, zatim SDA sa 1,3 miliona i SDP sa oko 1,1 milion KM.
Samo bilbordi koštali su oko šest miliona KM.
Istovremeno, TI BiH je tokom predizbornog perioda evidentirao masovnu podjelu jednokratnih pomoći i intenziviranje javnih radova, upozoravajući da se javni resursi koriste u političkoj promociji. TI BiH – troškovi kampanje 2026.
Dakle, novca i promocije nije nedostajalo.
Pitanje je šta je birač dobio zauzvrat.
Šta zapravo misle građani?
Možda najvažniji podatak pred nedjelju nije nijedna anketa o kandidatima.
Istraživanje Koalicije „Pod lupom“, provedeno na uzorku od 1.000 građana, pokazalo je da 73,9 posto ispitanika smatra da izbori u BiH nisu slobodni i pošteni.
Strankama vjeruje svega 9,28 posto ispitanika, a vlastima i funkcionerima tek 5,04 posto. Pod lupom – povjerenje građana u izbore
Drugo istraživanje iste organizacije pokazalo je da građani kao najveći problem države najčešće navode kriminal i korupciju, dok su im u svakodnevnom životu među najvećim prioritetima zdravstvo, primanja i sigurnost. Federalna – istraživanje Pod lupom o prioritetima građana
A upravo su te teme tokom kampanje često bile u sjeni identitetskih sukoba, međusobnih optužbi i velikih političkih poruka.
Novi izbori, stara lica
I tu dolazimo do najvećeg paradoksa izbora 2026.
Građani govore da ne vjeruju političarima.
Političke stranke opet kandiduju veliki broj ljudi koji su godinama ili decenijama dio sistema.
Neki mijenjaju koalicije. Neki mijenjaju stranke. Neki postanu opozicija nakon što su godinama bili vlast, a neki vlast nakon što su godinama obećavali da će sistem promijeniti.
Dresovi se mijenjaju lakše od politike.
Zato možda pravo pitanje u nedjelju neće biti samo ko će dobiti još četiri godine vlasti.
Mnogo važnije pitanje glasi:
Ako nakon svakih izbora biramo između uglavnom istih ljudi, koliko možemo očekivati da nakon izbora dobijemo drugačiju državu?
Odgovor će birači dati u nedjelju.
A onda počinje teži dio: provjeriti ko će se svojih obećanja sjećati već u ponedjeljak.