Novi snažan toplotni val već se formira nad Atlantikom i u narednim danima mogao bi pogoditi veliki dio Evrope, upozorio je regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Evropu, dr. Hans Henri P. Kluge.
Zbog ozbiljnosti situacije WHO je organizovao vanredni sastanak na kojem su učestvovali predstavnici 41 evropske države, Evropske komisije i brojnih organizacija, s ciljem procjene spremnosti zdravstvenih sistema za novi val ekstremnih temperatura.
Portugal i Španija očekuju temperature do 43 stepena
Prema procjenama WHO-a, Portugal i jug Španije tokom ove sedmice mogli bi bilježiti temperature i do 43 stepena Celzijusa. Istovremeno, Francuska i zemlje Beneluksa pripremaju se za novi toplotni udar, dok pojedini dijelovi centralne Azije već danima bilježe temperature više od 40 stepeni.
Dr. Kluge upozorio je da ekstremne vrućine više nisu samo meteorološka pojava, već ozbiljna prijetnja javnom zdravlju.
Najveći problem: Polovina Evrope nema plan za ovakve situacije
Jedan od ključnih zaključaka sastanka jeste da veliki broj evropskih država i dalje nema nacionalne akcione planove za zaštitu stanovništva od ekstremnih vrućina.
Prema riječima direktora WHO-a za Evropu, zemlje koje imaju razvijene sisteme reagovale su znatno efikasnije.
Kao primjere dobre prakse naveo je:
- Italiju, koja u realnom vremenu prati smrtnost u 45 gradova,
- Španiju, koja koordinira komunikaciju s medijima tokom toplinskih valova,
- Austriju, Belgiju i Francusku, koje su uspjele rasteretiti zdravstveni sistem zahvaljujući unaprijed pripremljenim planovima.
Nedostaju rashladni centri i brže reakcije
WHO upozorava da brojni građani i dalje ne shvataju ozbiljnost opasnosti čak ni kada su na snazi crveni meteoalarmi.
Posebno zabrinjava nedostatak klimatiziranih javnih prostora u kojima bi se stanovništvo moglo zaštititi od ekstremnih temperatura, kao i spora administrativna procedura u pojedinim državama, zbog koje se proglašenje toplotnog vala odgađa i usporava reakcija zdravstvenih službi.
Među najugroženijim grupama ostaju starije osobe, hronični bolesnici, beskućnici i socijalno izolirani građani.
Ekstremne vrućine postaju pitanje sigurnosti
Dr. Kluge naglasio je da se klimatske promjene više ne mogu posmatrati isključivo kroz zaštitu okoliša.
“Ekstremna vrućina predstavlja prijetnju zdravstvenoj sigurnosti i zahtijeva koordinisano djelovanje zdravstvenih institucija, službi za vanredne situacije, urbanista i vlasti na svim nivoima”, poručio je.
WHO će, kako je najavljeno, prikupiti iskustva država učesnica sastanka i pripremiti preporuke za svih 53 članice evropske regije, uz mogućnost pružanja direktne stručne pomoći državama koje žele unaprijediti svoje sisteme zaštite.
Evropu očekuje još jedno teško ljeto
Najnovija upozorenja WHO-a potvrđuju da ekstremni toplotni valovi postaju sve češći i intenzivniji. Zbog toga stručnjaci upozoravaju da će pravovremeno planiranje, kvalitetni sistemi ranog upozoravanja i zaštita najugroženijih grupa biti ključni kako bi se smanjile posljedice novih klimatskih ekstrema koji se očekuju već u narednim sedmicama.