Ako ste jučer čitali pojedine medijske naslove, mogli ste zaključiti da je stopa nezaposlenosti u Federaciji Bosne i Hercegovine pala na samo 6,7 posto.
To bi bio rezultat kojim bi se pohvalile i znatno razvijenije evropske ekonomije. Samo što nije tačan.
Prema upravo objavljenoj Anketi o radnoj snazi Federalnog zavoda za statistiku, zvanična stopa nezaposlenosti u drugom kvartalu 2026. iznosila je 13,9 posto. Broj od 6,7 posto predstavlja udio nezaposlenih u ukupnom radno sposobnom stanovništvu, a ne stopu nezaposlenosti.
Razlika nije akademska sitnica. Pogrešno predstavljen procenat gotovo je prepolovio stvarnu stopu i javnosti ponudio mnogo ljepšu sliku tržišta rada nego što ona zaista jeste.
Odakle se pojavilo 6,7 posto?
U Federaciji BiH evidentirano je 1,847 miliona radno sposobnih stanovnika. Među njima je 771.000 zaposlenih, 124.000 nezaposlenih, dok se 952.000 osoba nalazi izvan radne snage.
Kada se 124.000 nezaposlenih podijeli sa ukupnim radno sposobnim stanovništvom, dobije se 6,7 posto. Ali stopa nezaposlenosti ne računa se na taj način.
Ona predstavlja odnos broja nezaposlenih prema radnoj snazi, koju čine zaposleni i nezaposleni koji aktivno traže posao. U ovom slučaju riječ je o 124.000 nezaposlenih među približno 896.000 ekonomski aktivnih stanovnika.
Rezultat je 13,9 posto, upravo koliko navodi zvanično saopćenje Federalnog zavoda za statistiku.
Pojedini mediji su, međutim, udio nezaposlenih u ukupnom stanovništvu predstavili kao stopu nezaposlenosti. Tako je tehnički podatak pretvoren u politički vrlo upotrebljiv naslov.
Ni podatak o polovini neaktivnih nije cijela priča
Jednako dramatično zvuči informacija da je više od polovine radno sposobnih stanovnika FBiH ekonomski neaktivno.
Broj jeste preuzet iz zvanične statistike, ali zahtijeva objašnjenje. Kategorija radno sposobnog stanovništva u ovom istraživanju obuhvata osobe od 15 do čak 89 godina. Među 952.000 neaktivnih nalazi se približno 378.000 osoba starijih od 65 godina.
Zato nije tačno svih 952.000 ljudi jednostavno proglasiti sposobnim za rad koji „ne žele raditi“. Među njima su penzioneri, učenici, studenti, osobe koje vode brigu o domaćinstvu, bolesni i oni koji zbog različitih razloga nisu dostupni tržištu rada.
Međutim, ni nakon uklanjanja statističkog senzacionalizma stanje nije dobro.
U starosnoj grupi od 15 do 64 godine stopa zaposlenosti iznosi samo 52,2 posto. Posebno zabrinjava položaj žena: zaposleno je svega 30,4 posto radno sposobnih žena, naspram 53,6 posto muškaraca. Stopa nezaposlenosti žena iznosi 18,3 posto.
Kod mladih od 15 do 24 godine stopa nezaposlenosti dostiže čak 36,5 posto, uz napomenu Zavoda da je riječ o procjeni ograničene preciznosti zbog veličine uzorka.
Statistika ne laže, ali se može pogrešno predstaviti
Podaci Federalnog zavoda pokazuju i da je broj zaposlenih u odnosu na prethodni kvartal smanjen za 3,3 posto, dok je broj nezaposlenih porastao za 7,8 posto. Stopa zaposlenosti pala je sa 43,2 na 41,8 posto.
Dakle, nema osnova za pobjedničke naslove.
Federacija BiH nema nezaposlenost od 6,7 posto, nema tržište rada koje ubrzano ozdravlja i nema dovoljno razloga za zadovoljstvo. Ima 124.000 ljudi koji aktivno traže posao, veliki broj građana potpuno izvan tržišta rada i ogroman jaz između zaposlenosti muškaraca i žena.
To je važno i za građane i za vlast. Ako se problem prikaže manjim nego što jeste, donosit će se pogrešne mjere. Umjesto programa kojima bi se žene, mladi i dugotrajno neaktivne osobe uključili u tržište rada, političari će se hvaliti navodnom rekordno niskom nezaposlenošću.
Brojevi sami po sebi nisu ni dobri ni loši. Njihovo značenje zavisi od toga šta tačno mjere.
Zato je danas najvažnija vijest s tržišta rada zapravo vrlo jednostavna: nezaposlenost u Federaciji BiH nije 6,7 nego 13,9 posto.
Sve drugo je statističko uljepšavanje stvarnosti u kojoj posla i dalje nema dovoljno, a sposobne ljude sve teže zadržavamo u zemlji.