Vrhovni sud Republike Srpske presudio je da BHRT ne duguje Radio-televiziji Republike Srpske 17,7 miliona KM za korištenje prijenosne mreže. Time je poništen dio ranije presude na osnovu koje je blokiran račun državnog javnog servisa.
Za BHRT je to velika pravna pobjeda. Za Bosnu i Hercegovinu, međutim, nije razlog za slavlje.
Presuda je uklonila jedan sporni dug, ali nije riješila sistem u kojem se tri javna emitera godinama međusobno tuže, računi se blokiraju, sudske odluke izvršavaju selektivno, a građani plaćaju RTV taksu za servis koji svakog mjeseca može ostati bez programa.
BHRT je dobio spor. Javni servis još nije spašen.
Kada BHRT navodno duguje, račun se blokira
Prema presudi Vrhovnog suda RS-a, BHRT nije bio dužan platiti RTRS-u 17,7 miliona KM po osnovu korištenja radiorelejne i prijenosne infrastrukture.
Ipak, prethodna presuda proizvela je vrlo stvarnu posljedicu: račun BHRT-a ostao je blokiran, čime su ugrožene plaće zaposlenih i svakodnevno funkcionisanje kuće.
Istovremeno, RTRS od 2017. godine ne prebacuje BHRT-u zakonom predviđeni dio prihoda od RTV takse. Do početka 2026. taj iznos premašio je 104 miliona KM, uprkos nizu presuda donesenih u korist državnog emitera. Reuters je izvijestio da su dugovanja BHRT-a dostigla približno 100 miliona KM i da je njegov opstanak ozbiljno ugrožen.
Tu se najbolje vidi suština problema.
Kada se pojavio zahtjev RTRS-a prema BHRT-u, mehanizam blokade je proradio. Kada BHRT godinama potražuje mnogo veći iznos, pravosnažne presude očigledno nisu dovoljne da novac bude naplaćen.
To više nije običan spor između dvije kompanije. To je demonstracija institucionalne nejednakosti.
Sistem napravljen da proizvodi sukobe
Bosna i Hercegovina formalno ima sistem javnog emitiranja, ali on u praksi sve manje liči na sistem. Državni i entitetski emiteri ne djeluju kao dijelovi povezane javne službe, već kao suparničke medijske tvrđave.
Umjesto zajedničkog razvoja programa, razmjene sadržaja i tehnološke modernizacije, troše se godine na parnice, blokade i političke sukobe.
Građani zato ne finansiraju samo televizijski i radijski program. Finansiraju institucionalni rat unutar javnog servisa.
Takvo stanje posebno odgovara politikama koje nikada nisu prihvatile postojanje snažnog državnog emitera. BHRT bez novca, publike i tehničkih kapaciteta ne mora biti formalno ukinut. Dovoljno ga je godinama finansijski iscrpljivati, a zatim njegovo gašenje predstaviti kao posljedicu lošeg poslovanja.
To je rastakanje državne institucije bez donošenja odluke o njenom ukidanju.
BHRT nije oslobođen vlastite odgovornosti
Odbrana BHRT-a kao državne institucije ne znači da treba braniti svaki potez njegovog rukovodstva.
Javnost ima pravo znati kako je nastao dug od približno 100 miliona KM, koliko zaposlenih zaista radi na proizvodnji programa, koliko novca odlazi na administraciju i zašto BHRT sve teže privlači mlađu publiku.
Ne može se vječno živjeti od historijske uloge, analogne infrastrukture i apela da država mora pomoći. Javni servis mora modernizovati program, ulagati u digitalne platforme, smanjiti nepotrebne troškove i objavljivati precizne podatke o poslovanju.
Ali finansijsko gušenje nije reforma.
Ako instituciji uskratite prihod koji joj pripada, blokirate račun spornim potraživanjem, a zatim joj prigovorite što nema kvalitetan program, napravili ste zatvoren krug u kojem je propast unaprijed određena.
BHRT-u zato ne treba bezuslovno pokrivanje svih dugova. Potrebni su privremena finansijska stabilizacija i istovremeno obavezujući plan reorganizacije, uz nezavisnu reviziju i javno objavljivanje rezultata.
Šta se gubi gašenjem BHRT-a?
BHRT nije važan zato što svaka njegova emisija zaslužuje pohvalu. Važan je zato što je jedini javni emiter koji bi morao govoriti cijeloj Bosni i Hercegovini.
Bez državnog javnog servisa medijski prostor dodatno bi se podijelio na tri politička i nacionalna tržišta. Građani bi iste događaje gledali kroz potpuno različite, često međusobno suprotstavljene verzije stvarnosti.
Nestali bi i zajednički informativni prostor, veliki dio audiovizuelnog arhiva te infrastruktura potrebna u krizama, prirodnim katastrofama i drugim situacijama od interesa za cijelu zemlju.
To ne znači da je BHRT danas dovoljno profesionalan, moderan ili nezavisan. Znači da njegovo urušavanje neće proizvesti bolji javni servis, nego još dublje podijeljeno društvo.
Presuda je skinula jednu omču
Nakon odluke Vrhovnog suda račun BHRT-a mora biti što prije deblokiran. Istovremeno se moraju izvršiti sve pravosnažne presude u njegovu korist, bez obzira na to ko je dužnik.
Nakon toga politika treba uraditi ono što izbjegava skoro dvije decenije: uspostaviti način prikupljanja i raspodjele RTV takse koji neće zavisiti od dobre volje entitetskih emitera.
Pomoć BHRT-u mora biti uslovljena reformom, ali pravo na postojanje državnog javnog servisa ne može biti predmet političkog cjenkanja.
Današnja presuda pokazala je da BHRT ne duguje 17,7 miliona KM. Mnogo veće pitanje ostalo je bez odgovora: koliko Bosna i Hercegovina duguje instituciji koju je godinama ostavljala da propada?
Vrhovni sud je skinuo jednu omču.
Ostale je zavezala politika.