Potrošačke cijene u Federaciji Bosne i Hercegovine u junu 2026. godine pale su za jedan posto u odnosu na maj, dok je godišnja stopa inflacije iznosila 3,9 posto. Federalno ministarstvo trgovine smatra da su stabilizaciji tržišta doprinijele mjere ograničavanja cijena, uključujući projekat „Zaključane cijene“ i određivanje najviše cijene pšeničnog hljeba.
Najnoviji podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju usporavanje inflatornih pritisaka nakon što je godišnja inflacija u maju iznosila 5,5 posto.
Ipak, podatak o inflaciji od 3,9 posto znači da su cijene u junu i dalje bile toliko više nego u istom mjesecu 2025. godine. Pad od jedan posto odnosi se isključivo na poređenje s prethodnim mjesecom.
Najviše pojeftinio prijevoz
Najveći mjesečni pad zabilježen je u kategoriji prijevoza, u kojoj su cijene smanjene za 3,7 posto. Odjeća i obuća pojeftinile su za 1,3 posto, dok su cijene hrane i bezalkoholnih pića pale za 1,1 posto.
Niže cijene zabilježene su i u obrazovanju, za 0,7 posto, te u kategoriji stanovanja, vode, električne energije, plina i drugih energenata, za 0,6 posto.
Istovremeno su restorani i hoteli poskupjeli za 0,7 posto. Namještaj, kućanski uređaji, održavanje domaćinstva i zdravstvene usluge bili su skuplji za 0,3 posto, dok su rekreacija i kultura poskupjele za 0,2 posto. Statistički pregled promjena po kategorijama pokazuje da kretanje cijena nije bilo jednako u svim segmentima potrošnje.
Ministarstvo rezultate povezuje sa svojim mjerama
Iz Federalnog ministarstva trgovine navode da su projekat „Zaključane cijene“, kojim je obuhvaćeno 100 prehrambenih i higijenskih proizvoda, te ograničavanje cijene pšeničnog hljeba na četiri KM po kilogramu doprinijeli stabilizaciji cijena osnovnih životnih namirnica.
Prema njihovoj analizi, mjere su direktno ograničile rast cijena proizvoda koji zauzimaju značajan dio potrošačke korpe. Ministarstvo smatra da su istovremeno utjecale na ponašanje trgovaca i proizvođača, posebno kroz ograničavanje marži i sporije prenošenje povećanih troškova na kupce.
Pekare i trgovci koji su pšenični hljeb prodavali po cijeni višoj od četiri KM po kilogramu morali su cijene uskladiti s propisanim maksimumom. Kod trgovaca koji su hljeb već prodavali jeftinije, mjera je trebala spriječiti nova poskupljenja.
Statistika ne dokazuje da su mjere jedini razlog
Iako Federalno ministarstvo trgovine smanjenje cijena hrane povezuje s poduzetim mjerama, sami mjesečni podaci nisu dovoljni da se njihov pojedinačni učinak precizno utvrdi. Najveći doprinos ukupnom mjesečnom padu došao je iz kategorije prijevoza, čije cijene ne uređuje projekat „Zaključane cijene“.
Na kretanje inflacije utječu i cijene goriva i energenata, uvozni troškovi, stanje na međunarodnim tržištima, sezonska poljoprivredna proizvodnja i promjene cijena usluga.
Iz Ministarstva naglašavaju da administrativne mjere nisu zamišljene kao trajni način upravljanja tržištem. Najavljeno je dalje praćenje cijena i poduzimanje mjera radi zaštite potrošača i sprečavanja neopravdanog poskupljenja osnovnih životnih proizvoda.