Kada građanin kupi novi stan, država svojih 17 posto uzme odmah. Kada dio tog novca treba vratiti kupcu prve nekretnine, odjednom se pojavljuju nepovezani sistemi, tehničke poteškoće, nedostupne evidencije i nova obećanja.
Dva mjeseca nakon početka primjene pravilnika o povratu PDV-a na prvu nekretninu, Uprava za indirektno oporezivanje BiH nije donijela nijedno rješenje. Zaprimljena su 1.234 zahtjeva, ali njihova obrada stoji jer tri institucije još nisu osigurale potrebnu elektronsku razmjenu podataka.
Građani su tako još jednom dobili pravo koje postoji u zakonu, ali ne i u stvarnom životu.
Osam institucija i nijedno rješenje
Problem je nastao zato što UIO prije donošenja rješenja mora provjeriti posjeduje li podnosilac zahtjeva nekretninu bilo gdje u Bosni i Hercegovini.
Za to joj je potreban pristup podacima osam institucija. Tehnička razmjena još nije uspostavljena s Poreznom upravom Federacije BiH, Federalnim ministarstvom pravde i Vladom Brčko distrikta.
Direktor UIOBiH Zoran Tegeltija tvrdi da su pojedine institucije tehnički loše opremljene i da nemaju odgovarajuću podršku za svoje sisteme. Iz Uprave najavljuju da bi potrebni pristupi mogli biti uspostavljeni početkom naredne sedmice. (N1)
To objašnjava problem, ali ga ne opravdava.
Nije riječ o iznenadnoj elementarnoj nepogodi. Izmjene Zakona o PDV-u donesene su još 2025. godine, dok je pravilnik objavljen 30. juna 2026. Institucije su morale znati koje će podatke razmjenjivati, ko ih posjeduje i može li sistem funkcionisati prije nego što građanima kažu da počnu predavati zahtjeve.
Pokrenuti pravo prije nego što je država povezala vlastite evidencije isto je kao otvoriti šalter iza kojeg nema službenika.
Građanin prikupi 13 dokumenata, institucije ne mogu povezati tri baze
Da bi ostvario povrat, kupac mora prikupiti opsežnu dokumentaciju: rodni list, uvjerenje o državljanstvu, potvrdu o prebivalištu, kupoprodajni ugovor, fakturu s iskazanim PDV-om, dokaz o uplati pune cijene, uvjerenja poreznih i imovinskih organa, potvrdu banke i druge dokumente.
Na službenom spisku nalazi se čak 13 vrsta priloga.
Građanin, dakle, mora obilaziti institucije, plaćati ovjere, vaditi uvjerenja i dokazivati da nema ono što državne institucije već mogu provjeriti u svojim evidencijama.
Nakon što sve to uradi, njegov zahtjev stane jer iste te institucije međusobno ne mogu razmijeniti podatke.
To je suština bosanskohercegovačke administracije: ona je digitalizirana dovoljno da od građana traži elektronski popunjen obrazac, ali ne i da sama pribavi podatke koje već posjeduje.
Povrat može iznositi desetine hiljada maraka
Ovo nije čekanje na simboličnu pomoć.
Kupac prve nekretnine može ostvariti povrat PDV-a za površinu do 40 kvadratnih metara, uz dodatnih 15 kvadrata za člana porodičnog domaćinstva koji ispunjava propisane uslove. Prema pojedinim obračunima zasnovanim na prosječnoj cijeni novogradnje, maksimalan povrat može se približiti iznosu od 30.000 KM.
Pravo se odnosi na punoljetne državljane BiH sa stalnim prebivalištem u zemlji koji kupuju prvu stambenu nekretninu u novogradnji, odnosno nekretninu na koju je obračunat i plaćen PDV. (UIOBiH)
Za mladi bračni par to može predstavljati novac potreban za opremanje stana, smanjenje kredita ili vraćanje pozajmice kojom je zatvorena kupovina.
Država je PDV već naplatila. Građani ne traže poklon, socijalnu pomoć niti političku milost. Traže povrat koji im pripada prema zakonu.
Rok nije probijen, ali je povjerenje već narušeno
Prema pravilniku, UIO ima rok od šest mjeseci da odluči o uredno podnesenom zahtjevu. Formalno, dakle, zakonski rok još nije istekao. (Službeni glasnik BiH)
Ali pozivanje na krajnji rok ne može sakriti činjenicu da nijedan predmet nije riješen jer sistem nije bio spreman.
Ako je instituciji potrebno gotovo svih šest mjeseci samo zato što nije na vrijeme povezala evidencije, onda problem nije u složenosti pojedinačnog zahtjeva nego u lošoj pripremi države.
Građanima je predstavljeno da je povrat počeo 8. jula. Preciznije bi bilo reći da je tada počelo primanje papira, dok stvarni sistem povrata još nije proradio.
Potrebna je javna evidencija, a ne novo obećanje
UIO sada mora učiniti tri stvari.
Prvo, odmah uspostaviti razmjenu podataka s preostalim institucijama i početi rješavati zahtjeve prema redoslijedu zaprimanja.
Drugo, jednom sedmično javno objavljivati broj primljenih, obrađenih, odobrenih i isplaćenih zahtjeva. Tako će se vidjeti rješava li se zaostatak ili samo proizvode nova obećanja.
Treće, postupak treba pojednostaviti. Ako država može elektronski provjeriti nekretnine, državljanstvo, prebivalište i plaćeni porez, onda građanin ne bi trebao glumiti kurira koji prenosi podatke između institucija.
Povrat PDV-a na prvu nekretninu jedna je od rijetkih konkretnih mjera koje mladim ljudima mogu olakšati rješavanje stambenog pitanja. Upravo zato se ne smije pretvoriti u još jednu administrativnu prevaru u kojoj političari objave pravo, fotografišu se uz njega, a građanima ostave čekanje.
Država je svoj PDV dobila istog dana kada je stan plaćen.
Vrijeme je da pokaže da je jednako efikasna i kada novac treba vratiti.