Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da su odnosi Hrvatske i Bosne i Hercegovine dobri i stabilni, ali da pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH ostaje najveći otvoreni politički problem između dvije zemlje.
U intervjuu za Federalnu televiziju Plenković je govorio o novom sporazumu o graničnim prijelazima, evropskom putu Bosne i Hercegovine, izmjenama Izbornog zakona i položaju Hrvata u BiH.
Novi sporazum donosi lakši promet robe i ljudi
Plenković je ocijenio da će sporazum o graničnim prijelazima, koji su potpisale Bosna i Hercegovina i Hrvatska, imati značajan utjecaj na ekonomsku saradnju dvije zemlje.
„To je ogroman iskorak. Želimo maksimalno olakšati promet ljudi i roba između Hrvatske i Bosne i Hercegovine“, rekao je hrvatski premijer.
Naglasio je da dvije zemlje ostvaruju robnu razmjenu vrijednu oko četiri milijarde eura godišnje, te da su među najvažnijim trgovinskim partnerima u regiji.
Prema njegovim riječima, veći broj graničnih prijelaza najviše kategorije omogućit će brži protok roba, uključujući proizvode koji podliježu fitosanitarnim i veterinarskim kontrolama.
„Problem je počeo 2006. godine“
Govoreći o političkim odnosima Sarajeva i Zagreba, Plenković je posebno izdvojio pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
„Od 2006. nadalje imamo situaciju da je tada SDP iskoristio mogućnost da kandidira Hrvata, gospodina Komšića, koji zahvaljujući glasovima mnogo šireg biračkog tijela od hrvatskog već četiri puta dobija povjerenje. Zbog toga Hrvati nemaju dojam da su legitimno predstavljeni u najvišem tijelu države“, rekao je Plenković.
Prema njegovom mišljenju, postojeći model nije u skladu s duhom Dejtonskog mirovnog sporazuma te predstavlja glavni izvor političkih nesporazuma između hrvatskih i bošnjačkih političkih predstavnika.
Izmjene Izbornog zakona kao rješenje
Hrvatski premijer smatra da bi izmjene Izbornog zakona BiH bile najjednostavniji način za prevazilaženje postojećih političkih sporova.
Istakao je da bi postizanje dogovora o načinu izbora članova Predsjedništva BiH moglo doprinijeti većem povjerenju među političkim akterima i stabilnijem funkcionisanju institucija.
Plenković je naglasio da Hrvatska ne zagovara radikalne promjene ustavnog uređenja BiH, već traži rješenja koja bi osigurala ravnopravnu zastupljenost konstitutivnih naroda.
Treći entitet nije realan
Komentarišući inicijative o mogućem formiranju trećeg entiteta, Plenković je poručio da za takav scenarij trenutno ne postoji politička podrška.
„Ne vidim političku snagu koja bi mogla provesti tako duboke ustavne promjene“, kazao je.
Dodao je da su mnogo realnije ograničene ustavne korekcije i dogovor o izmjenama Izbornog zakona.
Hrvatska ostaje zagovornik evropskog puta BiH
Plenković je tokom intervjua više puta naglasio da Hrvatska ostaje jedan od najvažnijih zagovornika evropskih integracija Bosne i Hercegovine.
„Nema nikoga ko se više zalaže za Bosnu i Hercegovinu od Hrvatske na svim forumima Evropske unije“, rekao je.
Podsjetio je da je Zagreb aktivno radio na osiguravanju podrške evropskih partnera za otvaranje pristupnih pregovora Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom.
Na kraju je poručio da Bosna i Hercegovina postepeno treba preuzimati veću odgovornost za vlastito funkcionisanje, ali uz puno poštivanje ravnopravnosti svih konstitutivnih naroda.