Dizel je u Bosni i Hercegovini odavno premašio 3,50 KM po litru. Na dan 17. septembra prosječna cijena iznosi približno 3,64 KM, dok je na pojedinim benzinskim pumpama evidentirana cijena od čak 3,94 KM.
Prema podacima servisa cijenegoriva.ba, koji prati 741 benzinsku pumpu u 81 gradu, najjeftiniji evidentirani dizel košta 3,41 KM. Razlika između najjeftinije i najskuplje pumpe tako iznosi čak 53 feninga po litru.
Za rezervoar od 50 litara vozač danas u prosjeku mora izdvojiti 182 KM. Na najskupljim pumpama isti rezervoar košta 197 KM.
Ali ovo više nije priča samo o vozačima. Dizel je krvotok privrede, a njegovo poskupljenje uskoro će se pojaviti na računima za hranu, prijevoz, građevinski materijal, poljoprivredne proizvode i gotovo sve usluge.
Od 2,80 do 3,64 KM za nešto više od dva mjeseca
Početkom jula prosječna cijena dizela iznosila je približno 2,80 KM. Početkom augusta već je dostigla 3,34 KM, a 17. septembra iznosi 3,64 KM.
To znači da je za nešto više od dva mjeseca dizel poskupio približno 84 feninga po litru.
Rezervoar od 50 litara danas je zbog toga skuplji za 42 KM nego početkom jula. Građaninu koji automobil puni dva puta mjesečno samo gorivo odnosi dodatne 84 KM.
Za prijevoznike, dostavljače, poljoprivrednike i firme koje troše hiljade litara riječ je o mnogo ozbiljnijem udaru. Oni taj trošak neće moći trajno pokrivati iz vlastite dobiti. Prebacit će ga na cijenu svojih proizvoda i usluga.
Zato poskupljenje goriva na pumpama nije kraj udara, nego njegov početak.
Svjetska kriza jeste uzrok, ali domaća pasivnost nije opravdanje
Rast cijena nafte na svjetskom tržištu stvaran je i ne može se pripisati domaćim distributerima ili vlastima. Poremećaji u snabdijevanju, sukobi na Bliskom istoku, smanjen promet kroz Hormuški moreuz i napadi na energetsku infrastrukturu podigli su cijene nafte iznad 100 dolara po barelu.
Brent je 11. septembra dostigao 104,61 dolar, dok je američka WTI nafta iznosila 100,05 dolara po barelu. Obje su u jednoj sedmici poskupjele za više od osam posto, objavio je Reuters.
Bosna i Hercegovina ne može utjecati na cijenu nafte niti zaustaviti globalnu krizu. Ali može odlučiti hoće li njen teret u potpunosti prebaciti na građane.
Za sada upravo to radi.
Nema ozbiljnog kriznog plana, ciljane pomoći ugroženim domaćinstvima, podrške javnom prijevozu i poljoprivrednicima niti javnog objašnjenja šta će vlast uraditi ako dizel trajno ostane blizu četiri marke.
Viša cijena automatski donosi veći PDV po litru
U cijeni dizela sadržani su akciza od 0,30 KM, putarina od 0,15 KM i dodatna putarina za izgradnju autocesta od 0,25 KM. To je ukupno 70 feninga fiksnih davanja po litru.
Na cjelokupnu maloprodajnu cijenu zatim se obračunava PDV od 17 posto.
Pri prosječnoj cijeni dizela od 3,64 KM, sadržani PDV iznosi približno 53 feninga. Akcize, putarine i PDV tako uzimaju oko 1,23 KM od svakog litra.
Na rezervoaru od 50 litara to je približno 61,50 KM javnih prihoda.
Problem je u tome što se iznos PDV-a povećava zajedno s cijenom. Kada dizel poskupi, građani i privreda plaćaju više, ali raste i poreski prihod po prodanom litru, pod uslovom da potrošnja značajnije ne padne.
Vlasti zato nemaju pravo ponašati se kao nemoćni posmatrači.
Nije dovoljno samo ukinuti akcize
Privremeno smanjenje akciza moglo bi ublažiti udar, ali samo uz strogu kontrolu marži. Bez takve kontrole dio poreskog rasterećenja mogao bi završiti u zaradi distributera, umjesto u džepovima građana.
BiH zato treba kombinaciju mjera:
- svakodnevno javno objavljivanje prosječnih i najviših cijena goriva;
- transparentan prikaz nabavnih cijena i trgovačkih marži;
- pojačan inspekcijski nadzor nad neopravdanim poskupljenjima;
- ciljanu pomoć javnom prijevozu i registrovanim poljoprivrednicima;
- podršku socijalno ugroženim domaćinstvima;
- privremeno smanjenje pojedinih davanja uz ograničenje marži.
Službena aplikacija FMT FBiH Oil Info omogućava praćenje cijena u Federaciji BiH, ali Bosna i Hercegovina još nema jedinstven, službeni i javno dostupan sistem koji bi u realnom vremenu prikazivao cijene na svim pumpama u zemlji.
Ni nadležnosti nisu objedinjene. O akcizama i indirektnim porezima odlučuje se na državnom nivou, dok entitetske institucije nadziru trgovinu i marže. Takva podjela omogućava svima da objašnjavaju šta nije u njihovoj nadležnosti, umjesto da urade ono što jeste.
Najveći udar tek dolazi
Kada prijevoznici, pekare, trgovci, poljoprivrednici i proizvođači u svoje kalkulacije ugrade dizel od 3,64, 3,77 ili 3,94 KM, nove cijene pojavit će se na policama.
Problem je što cijene proizvoda brzo rastu kada gorivo poskupi, ali rijetko padaju jednakom brzinom kada nafta pojeftini. Privremeni energetski šok zato lako postaje trajno viša cijena života.
Gorivo je fitilj inflacije. Kada litra dizela ide prema četiri marke, nije pitanje hoće li poskupjeti i ostalo, nego koliko brzo i koliko snažno.
Dok političari u predizbornoj kampanji obećavaju veće plate i bolji standard, građani već dobivaju mnogo konkretniju poruku s benzinskih pumpi.
Prosječan rezervoar košta 182 KM, na najskupljim pumpama gotovo 200 KM, a najveći račun još nije ni stigao.