Dok zvanična statistika bilježi pad cijena u Federaciji Bosne i Hercegovine, građani na pijacama i u prodavnicama imaju potpuno drugačiji osjećaj. Iako su potrošačke cijene u maju bile niže za jedan posto u odnosu na april, većina stanovnika tvrdi da svakodnevna kupovina i dalje postaje sve skuplja.
Posebno zabrinjava činjenica da se pojeftinjenja, koja se vide u statističkim izvještajima, gotovo ne primjećuju na proizvodima koji najviše opterećuju kućne budžete – hrani, voću, povrću i osnovnim životnim namirnicama.
Građani: Svaki dan nova cijena
Mnogi građani smatraju da je razlika između statistike i stvarnosti sve veća.
„Ja osjetim da je svaki dan sve skuplje. Nijedan dan ne možete ući u samoposlugu a da je ista cijena“, kaže jedna građanka.
Sličnog su mišljenja i drugi građani koji tvrde da nikakvo pojeftinjenje nisu osjetili.
„Nisam stvarno ništa osjetila, samo sam osjetila više i više sve“, rekla je jedna sagovornica.
Posebno su upečatljivi komentari kupaca na pijacama.
„Nekad se moglo uzeti kilo povrća, a sada uzmem dvije paprike i dva paradajza“, kaže jedna građanka.
Drugi građanin navodi primjer koji je izazvao brojne reakcije:
„Kupio sam dvije smokve. Deset maraka su smokve. Jagode su 12 maraka. Povrće ide do 10 maraka. Ne mogu da vjerujem.“
Hrana ostaje najveći udar na kućni budžet
Iz udruženja za zaštitu potrošača upozoravaju da najveći problem nije inflacija kao statistički pokazatelj, već činjenica da su osnovne životne namirnice postale najveći trošak većine porodica.
Marin Bago iz Udruženja potrošača „Futura“ Mostar ističe da je neprihvatljivo da u 21. stoljeću najveći dio porodičnog budžeta odlazi na hranu.
Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina godinama nije napravila ozbiljne korake kada je riječ o povećanju domaće proizvodnje hrane, subvencijama ili mehanizmima za kontrolu rasta cijena.
Zašto građani ne osjećaju pad cijena?
Ekonomisti objašnjavaju da pad cijena zabilježen u statistici ne znači automatski i olakšanje za građane.
Ekonomski analitičar Igor Gavran upozorava da je jedino značajnije pojeftinjenje zabilježeno kod goriva, ali da se taj pad nije prenio na druge usluge i proizvode.
„Nisu pojeftinile taksi usluge, nije pojeftinio javni prevoz, niti su značajnije pale cijene robe i usluga koje građani svakodnevno koriste“, upozorava Gavran.
Drugim riječima, građani jesu dobili nešto jeftinije gorivo, ali nisu dobili jeftiniji život.
Inflacija i dalje visoka
Iako su cijene na mjesečnom nivou blago pale, inflacija u Federaciji BiH i dalje iznosi 5,5 posto na godišnjem nivou.
To znači da su proizvodi i usluge koje građani danas kupuju u prosjeku znatno skuplji nego prije godinu dana, bez obzira na kratkoročna pojeftinjenja pojedinih kategorija.
Kada bi građani mogli osjetiti stvarno pojeftinjenje?
Stručnjaci smatraju da bi pad cijena goriva mogao imati pozitivan efekat tek ukoliko se dugoročno prenese na transport, distribuciju i cijene robe široke potrošnje.
Međutim, iskustvo pokazuje da cijene u Bosni i Hercegovini mnogo brže rastu nego što padaju.
Zbog toga mnogi građani s nepovjerenjem gledaju na optimistične statističke podatke. Dok izvještaji govore o pojeftinjenju, većina stanovnika i dalje na vlastitom novčaniku osjeća potpuno drugačiju ekonomsku realnost.