Dok mjesečni zakup poslovnog prostora navodno raste na 35.100 KM, Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH planira kupovinu zgrade vrijedne najmanje 13,75 miliona KM. Trajni smještaj jeste potreban, ali predložena površina, cijena kvadrata i dodatni milioni za „rizike“ zahtijevaju mnogo uvjerljivije objašnjenje.
Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine – BHDCA već 16 godina posluje kao podstanar. Za zakup poslovnog prostora u Banjoj Luci tokom tog perioda izdvojeno je približno 9,3 miliona KM, a sada se istovremeno povećavaju troškovi kirije i priprema kupovina vlastite zgrade.
Prema pisanju Raporta, za vrijeme mandata direktora Zorislava Ivanovića mjesečni zakup povećan je na 35.100 KM. Ukoliko je taj podatak tačan, BHDCA će samo za kiriju godišnje izdvajati 421.200 KM.
Ranije objavljeni podaci pokazivali su da je godišnja zakupnina iznosila 321.750 KM, odnosno nešto više od 26.800 KM mjesečno. Nova cijena zato bi predstavljala povećanje od približno 31 posto, odnosno dodatnih 99.450 KM godišnje.
Građani imaju pravo znati šta je Direkcija dobila za to povećanje.
Za 16 godina na kiriju potrošeno 9,3 miliona KM
Činjenica da je BHDCA od 2009. godine na zakup potrošila oko 9,3 miliona KM pokazuje potpunu nesposobnost državnih institucija da dugoročno planiraju vlastiti smještaj.
Kupovina vlastitog prostora nakon tolikih troškova, sama po sebi, može biti opravdana. Međutim, problem nastaje kada institucija, bez dovoljno javno predstavljenih analiza, iz preskupe kirije krene prema potencijalno još skupljoj nekretnini.
Plan BHDCA predviđa kupovinu poslovnog prostora površine između 2.200 i 2.500 kvadratnih metara, uz približno 40 parking-mjesta. Procijenjena vrijednost projekta iznosi 13,75 miliona KM, što znači da Direkcija računa s cijenom od oko 6.000 KM po kvadratnom metru. Ovi podaci navedeni su u nacrtu odluke dostavljenom Vijeću ministara BiH, o kojem su izvijestili Faktor i drugi mediji.
Još je zanimljivije što su uz osnovnu cijenu navedena i dodatna sredstva od 2.887.500 KM za moguće operativne rizike. Time bi ukupan trošak projekta mogao premašiti 16,6 miliona KM.
Drugim riječima, na procijenjenih 13,75 miliona KM unaprijed je dodana rezerva od približno 21 posto.
Šta tačno predstavlja takav „operativni rizik“? Adaptaciju, opremanje, rast cijena, neplanirane radove ili nešto drugo? Javnosti se mora ponuditi precizan troškovnik, a ne formulacija iza koje se može sakriti gotovo tri miliona maraka.
Koliko prostora zaista treba BHDCA?
Direkcija trenutno ima oko 60 zaposlenih, dok je novom sistematizacijom navodno planirano povećanje na 93 radna mjesta. Ako se zatraženih 2.200 do 2.500 kvadrata podijeli s trenutnim brojem zaposlenih, dobije se između 37 i 42 kvadratna metra po zaposleniku.
Čak i sa 93 zaposlena, riječ je o približno 24 do 27 kvadrata po radnom mjestu.
Naravno, državna regulatorna institucija ne može se smjestiti samo u kancelarije. Potrebni su arhiva, sale za sastanke, tehničke prostorije, prostori za stranke i sigurnosni sistemi. Ipak, takve potrebe moraju biti dokumentovane nezavisnom studijom, posebno nakon tvrdnje da Direkcija traži objekat višestruko veći od prostora koji joj je stvarno potreban.
Nije dovoljno reći da će se broj zaposlenih jednog dana povećati. Institucija mora pokazati koliko je radnih mjesta trenutno popunjeno, koliko ih je odobreno, koliko je realno novo zapošljavanje i kakvi su standardi korišteni prilikom izračuna potrebne površine.
U suprotnom se otvara opravdana sumnja da se zahtjevi ne prilagođavaju potrebama Direkcije, nego karakteristikama nekog već postojećeg objekta.
Namjenski prihodi nisu privatni novac
BHDCA kupovinu namjerava finansirati prihodima od naknada za prelete preko teritorije Bosne i Hercegovine. Međutim, činjenica da novac ne dolazi direktno iz poreza građana ne znači da se može trošiti bez stroge kontrole.
Riječ je o prihodima državne institucije i oni moraju biti korišteni ekonomično, opravdano i potpuno transparentno.
Zato prije izdvajanja najmanje 13,75 miliona KM javnost mora dobiti odgovore na nekoliko jednostavnih pitanja: Ko je procijenio da BHDCA treba do 2.500 kvadrata? Na osnovu kojih nekretnina je utvrđena cijena od 6.000 KM po kvadratu? Zašto je zakup povećan na 35.100 KM? Ko je vlasnik iznajmljenog prostora? Šta obuhvataju dodatna 2,88 miliona KM i je li upoređena kupovina s mogućnošću izgradnje objekta?
Kupovina vlastite zgrade može biti dugoročno bolje rješenje od nastavka plaćanja kirije. Ali racionalan cilj ne može opravdati neracionalnu cijenu.
Nakon što je na zakup već potrošeno 9,3 miliona KM, Bosni i Hercegovini ne treba još jedna skupa zgrada čiji će smisao nadležni objašnjavati tek nakon što novac bude potrošen. Potrebni su javna analiza, nezavisna procjena i otvoren postupak u kojem će se unaprijed znati svaki kvadrat i svaka marka.