Američki predsjednik Donald Trump uveo je novi talas carina na robu iz više od 80 država, nastavljajući agresivnu trgovinsku politiku uprkos ranijem porazu pred Vrhovnim sudom SAD-a. Nove carinske stope iznose 10 ili 12,5 posto, a među pogođenima su najveći američki saveznici i trgovinski partneri – Evropska unija, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, Australija, Japan, Kina i Indija.
Prema zvaničnom memorandumu Bijele kuće, mjere se odnose na 60 trgovinskih ekonomija. Međutim, budući da se Evropska unija tretira kao jedna ekonomija, iako obuhvata 27 država, stvarni broj pogođenih zemalja prelazi 80.
Bosna i Hercegovina nije navedena među ekonomijama obuhvaćenim novim mjerama.
Carine stupile na snagu čim su prethodne istekle
Nove carine stupile su na snagu odmah nakon isteka privremene opće carine od 10 posto, koju je Trump u februaru uveo na period od 150 dana. Tim potezom američka administracija praktično je osigurala nastavak minimalne carinske stope na gotovo cjelokupan uvoz.
Kako navodi Reuters, mjere obuhvataju trgovinske partnere iz kojih dolazi približno 99,4 posto ukupnog američkog uvoza. Ipak, predviđeni su izuzeci za određene proizvode, uključujući naftu, plin, đubrivo, pojedine prehrambene proizvode te robu već obuhvaćenu posebnim carinama.
Stopa od 10 posto određena je, između ostalih, za Kanadu, Ujedinjeno Kraljevstvo, Indiju, Meksiko, Argentinu i Maleziju. Za većinu ostalih obuhvaćenih ekonomija predviđena je carina od 12,5 posto.
Za proizvode iz Evropske unije primjenjivat će se kombinovani model prema kojem ukupna carina, zajedno s postojećom stopom za najpovlaštenije trgovinske partnere, iznosi 10 posto.
Prisilni rad kao obrazloženje
Za razliku od ranijih Trumpovih carina, koje su bile opravdavane vanrednim ekonomskim okolnostima i trgovinskim deficitom, nova odluka zasniva se na članu 301 Zakona o trgovini iz 1974. godine.
Američka administracija tvrdi da pogođene ekonomije nisu uvele ili ne provode dovoljno efikasno zabranu uvoza robe proizvedene prisilnim radom.
Ured američkog trgovinskog predstavnika proveo je istrage protiv 60 ekonomija i zaključio da njihova politika opterećuje ili ograničava američku trgovinu. U zvaničnom dokumentu Bijele kuće navedeno je da su prije donošenja odluke razmotreni komentari zainteresovanih strana i saslušano više od 100 svjedoka.
Trgovinski predstavnik SAD-a Jamieson Greer poručio je da Sjedinjene Američke Države gotovo cijelo stoljeće zabranjuju uvoz proizvoda nastalih prisilnim radom te da isto očekuju od svojih partnera.
Međutim, širina mjera i činjenica da su uvedene istog trenutka kada je istekla privremena carina od 10 posto otvorile su pitanje da li je borba protiv prisilnog rada stvarni cilj ili pravni mehanizam za očuvanje Trumpove globalne carinske politike.
Saveznici odbacuju američke optužbe
Nove mjere izazvale su oštre reakcije država koje smatraju da ih je Washington neopravdano stavio na listu.
Australija i Brazil najavili su da će tražiti ukidanje carina, dok je Norveška saopćila da već ima propise kojima sprečava trgovinu robom proizvedenom prisilnim radom.
Kanada je poručila da ne bi trebala biti meta američkih mjera te pozvala na zajednički međunarodni pristup ovom problemu. Evropska unija zatražit će pojašnjenje Washingtona, navodeći da je ispunila obaveze iz ranije postignutog transatlantskog trgovinskog dogovora.
Za Trumpovu administraciju, međutim, carine ostaju sredstvo zaštite američke proizvodnje, smanjivanja trgovinskog deficita i pritiska na druge države da promijene svoje politike.
Slijedi li nova sudska bitka?
Vrhovni sud SAD-a u februaru je presudio da Trump nije mogao koristiti Zakon o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlaštenjima za uvođenje širokih carina u mirnodopskim okolnostima.
Nova odluka zato se oslanja na član 301, koji je već korišten protiv pojedinačnih trgovinskih praksi i uspijevao je preživjeti ranije sudske postupke. Zbog toga neki pravni stručnjaci smatraju da nove mjere imaju čvršću zakonsku osnovu od prethodnih.
Drugi upozoravaju da član 301 nije zamišljen kao blanko ovlaštenje predsjedniku za uvođenje carina prema gotovo cijelom svijetu. Alan Wolff iz Peterson instituta smatra da je riječ o novom mogućem prekoračenju predsjedničkih ovlaštenja jer američki Ustav ovlast oporezivanja daje Kongresu.
Izvjesno je da pravna rasprava nije završena. Pitanje više nije samo može li predsjednik uvesti carine, nego koliko široko može tumačiti postojeće zakone kako bi zaobišao ograničenja koja su postavili sudovi.
Amerikanci strahuju od novih poskupljenja
Trumpova administracija tvrdi da carine štite domaća radna mjesta i ne povećavaju troškove američkih porodica. Ekonomisti, kompanije i veliki dio građana imaju drugačiji stav jer carinu prilikom uvoza prvenstveno plaća američki uvoznik, koji trošak može prenijeti na kupca.
Istraživanje Harris Polla pokazalo je da sedam od deset Amerikanaca smatra da su zbog Trumpovih carina plaćali više cijene. Čak 72 posto ispitanika ocijenilo je da su carine imale više negativan nego pozitivan utjecaj na potrošače. Takav stav dijeli i 60 posto republikanskih birača, objavio je Guardian.
To bi moglo postati ozbiljan politički problem za republikance pred izbore u novembru, posebno ako nove dažbine dodatno povećaju cijene uvoznih proizvoda.
Šta nove američke carine znače za BiH?
Bosna i Hercegovina ne nalazi se na zvaničnoj listi 60 ekonomija protiv kojih su provedene istrage i uvedene nove carine. To znači da se ova konkretna dodatna stopa od 10 ili 12,5 posto ne odnosi direktno na robu porijeklom iz BiH.
Ipak, indirektne posljedice nisu isključene. Evropska unija je najvažniji trgovinski partner BiH, pa eventualni pad evropskog izvoza u SAD, poremećaji u lancima snabdijevanja ili preusmjeravanje robe na druga tržišta mogu utjecati i na bh. kompanije.
Trumpova odluka zato nije samo još jedna promjena carinskih stopa. Ona pokazuje da trgovinske barijere postaju trajni instrument američke politike, dok obrazloženja i pravni mehanizmi mogu biti mijenjani svaki put kada prethodni model naiđe na sudsku prepreku.