Za bruto plaće i različite naknade u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine i Generalnom sekretarijatu Vlade FBiH tokom 2025. godine potrošeno je gotovo 22,5 miliona KM. Istovremeno se povećavao broj zaposlenih, a najveći rast zabilježen je u Službi za zajedničke poslove organa i tijela Federacije BiH.
Podaci koje je objavio Faktor pokazuju da je za Parlament FBiH tokom prošle godine izdvojeno 18.843.923 KM, dok je Generalni sekretarijat Vlade na bruto plaće i naknade potrošio dodatnih 3.655.771 KM.
Ukupno je riječ o 22.499.694 KM javnog novca.
Ko je obuhvaćen ovim iznosom?
Ipak, važno je precizirati da svih 22,5 miliona KM nije potrošeno isključivo na klasičnu administraciju.
U Parlamentu Federacije BiH na kraju 2025. godine bilo je evidentirano 260 zaposlenih i dužnosnika. Među njima su bila 162 izabrana zastupnika i delegata, šest savjetnika te 92 zaposlenika stručnih službi oba doma i Zajedničke službe Parlamenta.
To znači da iznos od 18,8 miliona KM obuhvata plaće izabranih političara, njihovih savjetnika, državnih službenika i namještenika. Predstavljati cjelokupan iznos kao novac potrošen samo na administrativne službenike bilo bi netačno.
Generalni sekretarijat Vlade FBiH krajem prošle godine imao je 86 zaposlenih. Za njihove bruto plaće i naknade plaća izdvojeno je 3.310.231 KM, dok je još 345.540 KM potrošeno na topli obrok, regres, prijevoz, otpremnine i druge troškove zaposlenih.
Najveće zapošljavanje u Službi za zajedničke poslove
Najveće povećanje broja zaposlenih zabilježeno je u Službi za zajedničke poslove organa i tijela Federacije BiH.
Broj zaposlenih u ovoj službi povećan je sa 368 na 387, što predstavlja rast od 19 zaposlenika. Riječ je o službi koja obavlja administrativne, tehničke, sigurnosne, logističke i druge zajedničke poslove za federalne institucije.
U Domu naroda Parlamenta FBiH broj evidentiranih zaposlenih, dužnosnika i savjetnika povećan je sa 105 na 107. U Zastupničkom domu zabilježen je pad sa 122 na 121 osobu.
Kabinet potpredsjednika Federacije BiH Igora Stojanovića povećan je sa devet na deset zaposlenih, dok Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo i Ured za zastupanje pred ustavnim sudovima nisu mijenjali broj zaposlenih.
Podaci ne obuhvataju isti period
U predstavljanju ovih podataka postoji važan problem: sva poređenja nisu napravljena za isti vremenski period.
Dok se pojedini podaci odnose na promjene tokom jedne godine, drugi porede stanje iz marta 2023. sa stanjem u 2026. godini. Zbog toga tvrdnju da su sve navedene institucije dobile 22 nova zaposlenika „za godinu dana“ treba uzeti s rezervom.
Za ozbiljnu analizu bilo bi potrebno objaviti tabelu s brojem zaposlenih u svakoj instituciji na isti datum 2025. i 2026. godine, kao i podatke o radnim mjestima, provedenim konkursima i razlozima zapošljavanja.
Nije problem samo koliko ljudi radi, nego šta građani dobijaju
Sama činjenica da neka institucija zapošljava više ljudi ne dokazuje automatski da je riječ o nepotrebnom zapošljavanju. Povećanje broja zaposlenih može biti opravdano novim obavezama, većim obimom posla ili nedostatkom stručnog kadra.
Problem je što građani uglavnom ne dobijaju mjerljive pokazatelje koji bi pokazali da je rast administracije donio brže procedure, kvalitetnije zakone, efikasniji nadzor ili jednostavnije korištenje javnih usluga.
Ako broj zaposlenih i troškovi rastu, institucije bi trebale javno objasniti koja su radna mjesta popunjena, zbog čega su bila potrebna i kakve su konkretne rezultate donijela.
Bez takvih podataka, građanima ostaje samo račun od 22,5 miliona KM, dok odgovor na pitanje šta su za taj novac dobili ostaje nejasan.