Bio je četvrtak, 2. januara 1992. godine. Dok su se ratne operacije i dalje vodile širom tadašnje Jugoslavije, u Sarajevu se odvijao događaj koji će imati dalekosežne posljedice – ne samo za Hrvatsku, nego i, mnogo tragičnije, za Bosnu i Hercegovinu.
U zgradi u kojoj se danas nalazi Predsjedništvo BiH, nakon višesatnih napetih pregovora, potpisan je dokument poznat kao Sarajevsko primirje. Bio je to petnaesti pokušaj prekida vatre – i prvi koji je zaista zaživio.
Sarajevo kao diplomatsko središte uoči rata u BiH
Sporazum su potpisali tadašnji hrvatski ministar odbrane Gojko Šušak i general JNA Andrija Rašeta, uz posredovanje specijalnog izaslanika UN-a Cyrusa Vancea. Primirje je stupilo na snagu 3. januara u 18 sati i omogućilo dolazak mirovnih snaga Ujedinjenih nacija.
Iako je u javnosti često predstavljen kao dogovor vezan isključivo za Hrvatsku, Sarajevsko primirje imalo je ključne posljedice po Bosnu i Hercegovinu.
Primirje koje je preusmjerilo rat prema BiH
Zaustavljanjem otvorenih borbi u Hrvatskoj, Jugoslavenska narodna armija (JNA) dobila je prostor i vrijeme da:
-
povuče dio snaga i opreme
-
preusmjeri vojni fokus
-
započne pripreme za rat u Bosni i Hercegovini
Upravo u mjesecima nakon potpisivanja sporazuma, Bosna i Hercegovina postaje nova centralna tačka sukoba.
Bosna i Hercegovina plaća cijenu diplomatskog „uspjeha“
Dok je primirje Hrvatskoj donijelo međunarodno priznanje sredinom januara 1992. godine, BiH je ušla u najteži period svoje moderne historije. Već nekoliko mjeseci kasnije započeo je:
-
rat praćen masovnim zločinima
-
etničko čišćenje
-
logori, opsade i sistemsko nasilje
-
razaranje gradova, uključujući opsadu Sarajeva
Veliki dio vojne infrastrukture JNA, koja je formalno napuštala Hrvatsku, završio je upravo na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Sarajevsko primirje – historijska prekretnica s dvostrukim posljedicama
Iako se Sarajevsko primirje često opisuje kao diplomatski uspjeh međunarodne zajednice, iz perspektive Bosne i Hercegovine ono predstavlja i uvod u katastrofu.
Sarajevo je u januaru 1992. bilo mjesto gdje je rat privremeno zaustavljen na jednom frontu – ali je istovremeno otvoren put ka najkrvavijem sukobu na tlu BiH.
Lekcija iz historije koju BiH i danas nosi
Tri decenije kasnije, Sarajevsko primirje ostaje snažan podsjetnik:
-
koliko su međunarodni sporazumi često vođeni interesima velikih sila
-
kako su odluke donesene u Sarajevu utjecale na sudbinu miliona ljudi
-
i kako je Bosna i Hercegovina platila cijenu regionalnih kompromisa
Historija januara 1992. jasno pokazuje da mir na papiru ne znači mir na terenu – posebno kada se sudbine cijelih naroda ostavljaju po strani.