Bosna i Hercegovina danas bi mogla dobiti novog visokog predstavnika, ukoliko ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) uspiju postići dogovor na sjednici koja se održava u Sarajevu.
Iako je ranije najavljeno da će pitanje nasljednika Christiana Schmidta biti riješeno do sredine jula, diplomatski izvori tvrde da između Sjedinjenih Američkih Država i ključnih članica Evropske unije još uvijek nema konačnog konsenzusa.
Upravo zbog toga posljednjih dana sve više pažnje privlači ime Louisa Crishocka, aktuelnog vršioca dužnosti visokog predstavnika, koji se sve češće spominje kao moguće kompromisno rješenje.
Crishock od privremenog rješenja do glavnog favorita?
Nakon iznenadnog odlaska Christiana Schmidta, PIC je krajem juna imenovao Louisa Crishocka za vršioca dužnosti visokog predstavnika kako bi se osigurao kontinuitet rada OHR-a.
Iako je prvobitno bilo planirano da njegova uloga bude isključivo privremena, dio analitičara smatra da bi upravo on mogao ostati na čelu OHR-a i nakon današnje sjednice.
Takav rasplet predstavljao bi presedan, budući da su evropske države godinama insistirale da funkciju visokog predstavnika obavlja diplomat iz neke od članica Evropske unije.
Amerika i Evropa još bez zajedničkog kandidata
Pregovori između Washingtona i Brisela traju već sedmicama.
Među imenima koja su se ranije spominjala nalaze se italijanski diplomati Antonio Zanardi Landi i Maurizio Massari, Francuz René Troccaz, kao i danski diplomata Peter Sørensen.
Međutim, nijedan kandidat do sada nije dobio jednoglasnu podršku ključnih međunarodnih partnera.
Politički analitičar Srećko Latal smatra da su šanse za konačan dogovor i dalje male.
Prema njegovoj ocjeni, Sjedinjene Američke Države trenutno nemaju poseban razlog za žurbu jer preko vršioca dužnosti već imaju predstavnika koji, prema odluci PIC-a, raspolaže punim ovlaštenjima visokog predstavnika.
Čović i Dodik ponovo traže ukidanje odluka visokih predstavnika
Uoči sjednice PIC-a, predsjednici HDZ-a BiH i SNSD-a ponovili su gotovo identične stavove o ulozi OHR-a.
Dragan Čović izjavio je da bi, prema njegovom mišljenju, trebalo staviti van snage sve odluke koje su donosili visoki predstavnici, uz ocjenu da treba jasno definisati status aktuelnog vršioca dužnosti.
Sličan stav iznio je i Milorad Dodik, koji već godinama osporava legitimitet OHR-a i tvrdi da PIC nema pravni osnov za donošenje odluka.
Rusija osporava mandat OHR-a
Na imenovanje Louisa Crishocka reagovalo je i Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije.
Moskva smatra da funkcija vršioca dužnosti visokog predstavnika nije predviđena Dejtonskim mirovnim sporazumom te tvrdi da takva osoba ne može raspolagati istim ovlaštenjima kao imenovani visoki predstavnik.
Rusija već nekoliko godina ne učestvuje aktivno u radu PIC-a, ne finansira OHR i ne priznaje legitimitet Christiana Schmidta.
Bonske ovlasti ostaju ključna tema
Jedno od najvažnijih pitanja ostaje mogućnost korištenja bonskih ovlasti.
Riječ je o instrumentu koji visokom predstavniku omogućava nametanje zakona, smjenu izabranih zvaničnika i poništavanje odluka domaćih institucija kada procijeni da je ugrožen Dejtonski mirovni sporazum ili stabilnost Bosne i Hercegovine.
Upravo zbog tih ovlasti izbor novog visokog predstavnika ima poseban politički značaj, a današnja sjednica PIC-a mogla bi odrediti smjer međunarodne politike prema Bosni i Hercegovini u narednim godinama.