Izjava bivšeg američkog ambasadora u Bosni i Hercegovini Michaela Murphyja da je Bakir Izetbegović tokom pregovora o ustavnim reformama 2021. godine navodno pristajao na podjelu Bosne i Hercegovine izazvala je jednu od najžešćih političkih reakcija u posljednjih nekoliko mjeseci.
Murphy je, komentarišući američku politiku prema Zapadnom Balkanu i Bosni i Hercegovini, ustvrdio da je tadašnje rukovodstvo SDA tokom pregovora razmatralo modele koji bi vodili dodatnim etničkim podjelama zemlje.
Njegove tvrdnje otvorile su novi politički sukob između SDA i stranaka Trojke, dok su reakcije uslijedile gotovo odmah nakon objave intervjua.
Murphy: Američka politika prema BiH je “zbrkana”
Govoreći o odnosu američke administracije prema Bosni i Hercegovini, Murphy je ocijenio da je politika Washingtona prema BiH postala “zbrkana”, posebno nakon dogovora sa Miloradom Dodikom tokom 2025. godine.
Istovremeno je naveo da je Bakir Izetbegović tokom pregovora o ustavnoj reformi 2021. i 2022. godine pokazivao spremnost na razgovore o modelima teritorijalnog preuređenja države.
Ove izjave izazvale su politički potres u Bosni i Hercegovini, posebno jer dolaze od bivšeg ambasadora SAD-a koji je direktno učestvovao u brojnim pregovorima između domaćih lidera i međunarodne zajednice.
Trojka i Naša stranka optužili SDA za licemjerje
Stranke Trojke i Naša stranka brzo su reagovale na Murphyjeve tvrdnje, tvrdeći da one potvrđuju dugogodišnje sumnje o politici SDA.
Iz Naše stranke poručili su da tvrdnje potvrđuju kako je SDA navodno bila spremna prihvatiti podjelu države zarad očuvanja političke moći.
U saopćenju su naveli da je posebno problematično što je SDA godinama politički gradila narativ o zaštiti države, dok su se, kako tvrde, iza zatvorenih vrata vodili potpuno drugačiji razgovori.
Sličnu reakciju imao je i lider SDP-a Nermin Nikšić, koji je izjavio da ga Murphyjeve tvrdnje nisu iznenadile.
Nikšić je naveo da su, prema njegovim riječima, pojedini visoki funkcioneri SDA ranije upozoravali na navodne razgovore o mogućim modelima podjele Bosne i Hercegovine.
Izetbegović: “To su potpune laži”
Bakir Izetbegović odbacio je sve Murphyjeve navode, nazivajući ih “potpuno neutemeljenim i neuvjerljivim lažima”.
Poručio je da nikada nije razgovarao o podjeli Bosne i Hercegovine ni sa američkom administracijom ni s bilo kojim međunarodnim predstavnicima.
Prema njegovim riječima, tema tadašnjih pregovora bio je isključivo Izborni zakon Bosne i Hercegovine i zahtjevi HDZ-a BiH.
Izetbegović je od Murphyja zatražio da javno objavi bilo kakav dokaz za svoje tvrdnje — zapisnike, dokumente ili svjedoke sastanaka.
Nova politička fronta pred izbore
Cijeli slučaj dodatno je zaoštrio političke odnose između SDA i stranaka Trojke u trenutku kada politička scena Bosne i Hercegovine već ulazi u novu predizbornu fazu.
Posebno je zanimljivo što se optužbe o “izdaji države” i “tajnim dogovorima” sada koriste upravo protiv SDA, stranke koja je godinama politički identitet gradila na narativu zaštite teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.
S druge strane, SDA tvrdi da je riječ o pokušaju političke diskreditacije i spašavanja aktuelne vlasti kroz konstrukcije bivšeg ambasadora SAD-a.
Otvorena pitanja bez odgovora
Iako su tvrdnje Michaela Murphyja izazvale ogromnu pažnju javnosti, za sada nisu objavljeni konkretni dokumenti ili dokazi koji bi ih nedvosmisleno potvrdili.
Zbog toga cijeli slučaj ostaje u prostoru političkih optužbi i međusobnih obračuna, ali je već sada jasno da je otvorio jedno od najosjetljivijih pitanja u Bosni i Hercegovini — pitanje povjerenja u političke lidere kada je riječ o teritorijalnom integritetu države.