Na današnji dan navršavaju se 33 godine od masakra u Biljanima kod Ključa, jednog od najtežih ratnih zločina počinjenih nad bošnjačkim civilima tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Tim povodom Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) podsjetilo je da je 10. jula 1992. godine ubijeno oko 260 bošnjačkih civila, među kojima je bio veliki broj žena, djece i starijih osoba.
Tromjesečna Amila ubijena zajedno s bratom
Jedna od najpotresnijih priča iz Biljana odnosi se na tromjesečnu Amilu Džaferagić i njenog četverogodišnjeg brata Almira.
Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su tokom ekshumacija u naručju njihove majke Besime, što je postalo jedan od najupečatljivijih simbola stradanja civila u Biljanima.
Prema podacima Instituta za nestale osobe BiH, najveća masovna grobnica pronađena je u jami Lanište I, gdje je tokom ekshumacija 1996. godine pronađeno 188 žrtava.
Napad izvela Vojska Republike Srpske
Kako navodi UDIK, napad na Biljane izvela je 17. laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske, uz učešće rezervnih i aktivnih policajaca iz Sanice.
Prema presudama i optužnicama, bošnjački muškarci prikupljani su pod izgovorom ispitivanja, nakon čega su zatvarani, a veliki broj njih kasnije je ubijen.
Tek jedna pravosnažna presuda za Biljane
UDIK podsjeća da je za zločin u Biljanima do sada donesena samo jedna pravosnažna presuda koja se direktno odnosi na ovaj događaj.
Pred Sudom Bosne i Hercegovine osuđen je Marko Samardžija, nekadašnji komandir Treće čete Saničkog bataljona.
Iako je prvobitno osuđen na 26 godina zatvora, Apelaciono vijeće kaznu mu je smanjilo na sedam godina.
Istovremeno, protiv više drugih optuženih postupci još traju, dok protiv bivšeg komandanta brigade Drage Samardžije suđenje nikada nije počelo jer je preminuo 2021. godine u Srbiji.
Negiranje zločina dodatno boli porodice
Iz UDIK-a upozoravaju da porodice žrtava ni nakon više od tri decenije nisu dočekale potpunu pravdu.
Posebno ističu da se ratni zločini i dalje negiraju, pojedini osuđeni veličaju, a porodice žrtava ponovo izlažu dodatnoj traumi.
Navode kako spori sudski postupci i blage kazne doprinose jačanju revizionizma i obeshrabruju preživjele.
Poziv na odgovornost institucija
UDIK je apelovao na pravosudne institucije Bosne i Hercegovine da nastave procesuiranje odgovornih za ratne zločine u Biljanima i drugim mjestima, te da dosljednim provođenjem zakona doprinesu zaštiti dostojanstva žrtava i njihovih porodica.
Povodom godišnjice masakra poručili su da se sjećanje na ubijene civile mora čuvati, kako bi se spriječilo negiranje zločina i očuvala historijska istina o stradanju stanovništva Biljana i cijelog područja Ključa.