Općine uvode rekordne takse za kladionice: Bosanska Krupa prva pokrenula trend, Bihać učvrstio model
Bosanska Krupa, Bihać i sve veći broj općina širom Federacije BiH uvode nove komunalne takse za prostore i aparate za igre na sreću, stvarajući trend koji kladionice više ne mogu zaustaviti – uprkos njihovim pokušajima da javnost zastraše presudama iz prošlosti.
Dok se posljednjih dana u medijima najviše govorilo o Bihaću, iz Gradske uprave Bosanske Krupe podsjećaju da je upravo ova lokalna zajednica prva u BiH donijela odluku o povećanju taksi za kladionice, i to još 28. decembra 2023. godine. Bihać je svoju odluku usvojio mjesec kasnije, a danas joj se priključuju Visoko, Velika Kladuša i niz drugih općina.
Šta je Bosanska Krupa uradila?
Prema dostavljenoj dokumentaciji, Bosanska Krupa je:
-
Uvela taksu od 400 KM godišnje po aparatu
-
Uvela taksu od 3.000 KM na aparate za igre na sreću
-
Propisala komunalnu taksu za prostor kladionica od 17.000 do 20.000 KM godišnje, zavisno od zone
Njihova odluka postala je model za mnogo širu inicijativu.
Zašto je Bihać u centru pažnje?
Bihać je prvi kantonalni centar koji je izdržao sudsku borbu protiv sportskih kladionica. One su Grad tužile – i izgubile. Zato je Bihać postao primjer kako pravno urediti oblast koja je godinama bila prepuštena interesima priređivača igara na sreću.
Gradonačelnik Bihaća, Elvedin Sedić, potvrđuje:
„Taksu na istaknutu firmu smo davno ukinuli. Ovo što kladionice sada plaćaju je komunalna taksa na prostor i aparate. Za 2024. i 2025. to moraju platiti – i nema više sudske instance koja to može poništiti.“
Kladionice prijete – ali argumenti ne stoje
Premier kladionica tvrdi da su neke općine morale vratiti novac po presudama iz perioda 2020–2021. Međutim, radi se o sasvim drugačijoj taksi – taksi za istaknutu firmu, koju većina općina u međuvremenu više ni ne koristi.
Odluke donesene 2023. i 2024. odnose se na komunalne takse, potpuno drugačiju kategoriju, koju sudovi ne mogu rušiti po starim presudama.
Trend se širi — kladionice gube tlo pod nogama
Sve više općina i gradova slijedi model Bosanske Krupe i Bihaća.
Razlog je jednostavan: lokalne zajednice žele zaštititi javni prostor, budžetske prihode i lokalne zajednice izloženim negativnim efektima kockanja.
Kladionice pokušavaju zaustaviti proces zastrašivanjem pričama o „milionima koje će općine morati vraćati“ — ali te tvrdnje ne stoje ni pravno, ni činjenično.
Ovo je sada završena priča, a kladionice imaju sve manje mogućnosti manevrisanja.