Bosna i Hercegovina, Sjedinjene Američke Države i nova trgovinska politika administracije Donalda Trumpa povezani su dokumentom o kojem se u javnosti malo govori, a koji bi mogao imati dugoročne ekonomske posljedice. Riječ je o Pismu namjere koje je BiH krajem ljeta 2025. godine zvanično uputila američkoj vladi – ali na koje, barem formalno, odgovor još nije stigao.
Potez Predsjedništva BiH
Kako proizlazi iz akta Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je 7. jula 2025. godine usvojilo zaključke kojima je prihvaćen prijedlog Pisma namjere prema Ministarstvo trgovine Sjedinjenih Američkih Država, dijelu administracije predsjednika Donald Trumpa.
Nakon toga, pismo je potpisano i zvanično upućeno Washingtonu.
Šta je BiH tražila od SAD-a?
U dokumentu je BiH izrazila interes za otpočinjanje pregovora i jačanje bilateralne saradnje, i to u nekoliko ključnih oblasti:
-
trgovina i carinski odnosi
-
ekonomija i direktne strane investicije
-
energetika i energetska tranzicija
-
infrastrukturni projekti
Pismo je nastalo u kontekstu uvođenja američkih carina prema BiH i drugim zemljama, te je predstavljalo pokušaj da se kroz institucionalni dijalog ublaže negativni efekti nove američke trgovinske politike.
Odgovora nema – barem formalno
Prema dostupnim informacijama Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Sjedinjene Američke Države do danas nisu institucionalnim putem odgovorile na Pismo namjere.
To, međutim, ne znači da američki angažman u BiH ne postoji.
Južna interkonekcija kao signal američkog interesa
U međuvremenu je zabilježen pojačan angažman SAD-a u energetskom sektoru, konkretno kroz projekat Južna plinska interkonekcija. Krajem 2025. godine, otpravnik poslova u Ambasadi SAD u BiH, John Ginkel, održao je sastanak s liderima stranaka koje čine vlast u Federacija Bosne i Hercegovine.
Tom prilikom je jasno poručeno da Trumpova administracija snažno podržava projekat Južne interkonekcije i očekuje brz napredak u saradnji s domaćim partnerima.
To pokazuje da, iako nema formalnog odgovora na Pismo namjere, SAD selektivno preuzimaju inicijativu tamo gdje imaju strateški interes – prije svega u energetici.
Energetska tranzicija bila dio pisma
Na to je indirektno ukazao i odgovor Ministarstva vanjske trgovine BiH na poslaničko pitanje Nihad Omerovića, koji je tražio informaciju o eventualnim pregovorima sa SAD-om o energetskom sporazumu. Ministarstvo je potvrdilo da je energetska tranzicija bila jedan od elemenata Pisma namjere.
Drugim riječima, Južna interkonekcija se može tumačiti kao praktični nastavak dijela inicijative, ali bez šireg trgovinskog okvira.
Širi kontekst: geopolitika i odnosi SAD–EU
Sudbina Pisma namjere dodatno je zakomplikovana globalnim dešavanjima – od zahlađenja odnosa Sjedinjene Američke Državea i Evropska unijae, do novih geopolitičkih tenzija, uključujući sporove vezane za Grenland.
U takvom okruženju, BiH očito nije prioritet u ukupnoj američkoj trgovinskoj agendi, već partner od interesa samo u jasno definisanim sektorima.
Zaključak: pismo postoji, strategija još ne
Pismo namjere koje je BiH poslala Trumpovoj administraciji ostaje važan, ali nedovršen diplomatsko-ekonomski potez. Formalnog odgovora nema, ali postoje jasni signali da SAD djeluju pragmatično i selektivno, fokusirajući se na projekte koji se uklapaju u njihove strateške interese.
Za BiH to znači jedno:
bez jasne, proaktivne i jedinstvene ekonomske strategije, čak i dobra inicijativa može ostati – samo pismo u ladici.