Dok se Evropa suočava sa sigurnosnim izazovima, ratom u Ukrajini i potrebom za većom regionalnom stabilnošću, iz Hrvatske stižu poruke koje opasno podsjećaju na politiku devedesetih godina. Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava otvoreno zagovara uspostavu posebne hrvatske izborne jedinice u Bosni i Hercegovini, a kao krajnju opciju spominje i oživljavanje Herceg-Bosne.
Pritom ostaje nejasno na osnovu kojeg političkog, pravnog ili moralnog autoriteta jedan hrvatski političar smatra da ima pravo određivati kako treba izgledati unutrašnje uređenje suverene i međunarodno priznate države.
Bosna i Hercegovina nije hrvatski politički projekat
Bosna i Hercegovina nije ni hrvatska ni srpska kolonija. Ona nije teritorij na kojem političke elite iz Zagreba ili Beograda mogu crtati nove granice, kreirati izborne jedinice ili određivati kakav će biti njen ustavni poredak.
Takve odluke mogu donositi isključivo građani Bosne i Hercegovine kroz institucije države Bosne i Hercegovine.
Kada političar iz druge države počne prijetiti promjenom unutrašnjeg ustrojstva susjedne zemlje, to nije zaštita bilo čijih prava. To je direktno miješanje u unutrašnje poslove druge države.
Oživljavanje Herceg-Bosne nije rješenje nego opasna poruka
Posebno zabrinjava činjenica da se ponovo priziva Herceg-Bosna. Riječ je o projektu koji je završio pred međunarodnim sudovima i koji je ostao trajno vezan za pokušaje teritorijalne podjele Bosne i Hercegovine.
Tri decenije nakon rata normalne države razgovaraju o investicijama, infrastrukturi, ekonomiji i evropskim integracijama. Samo na Balkanu pojedini političari još uvijek pokušavaju oživjeti političke projekte koji su završili zajedno sa ratom.
Prijetiti Herceg-Bosnom 2026. godine isto je kao prijetiti povratkom u političke sukobe iz prošlog stoljeća.
Šta bi bilo kada bi Sarajevo uređivalo Hrvatsku?
Zamislimo na trenutak obrnutu situaciju.
Šta bi se dogodilo kada bi političari iz Sarajeva tražili posebne izborne jedinice za Bošnjake u Hrvatskoj? Kada bi zahtijevali izmjene hrvatskog ustava ili predlagali novo teritorijalno uređenje Republike Hrvatske?
Takve izjave bile bi proglašene neprihvatljivim miješanjem u unutrašnje poslove Hrvatske.
I potpuno opravdano.
Zašto bi onda bilo prihvatljivo da političari iz Zagreba određuju kako treba izgledati Bosna i Hercegovina?
Politika podjela nema budućnost
Bosna i Hercegovina ima mnogo problema. Ima političke blokade, ekonomsku stagnaciju i duboke unutrašnje podjele. Ali nijedan od tih problema neće biti riješen novim etničkim granicama, novim izbornim jedinicama ili prizivanjem projekata iz devedesetih godina.
Naprotiv.
Takve ideje dodatno produbljuju nepovjerenje među narodima i udaljavaju zemlju od evropskog puta.
Ako zaista žele dobro Hrvatima u Bosni i Hercegovini, političari iz Hrvatske trebali bi podržavati ekonomski razvoj, evropske integracije i jačanje institucija BiH, a ne otvarati pitanja koja su region već jednom skupo koštala.
Vrijeme je da se poštuje suverenitet Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina nije savršena država. Ali je suverena država.
Njena budućnost ne smije zavisiti od političkih ambicija pojedinaca iz Zagreba, Beograda ili bilo kojeg drugog centra moći.
Zato se na Penavine poruke mora odgovoriti jasno i nedvosmisleno: o Bosni i Hercegovini odlučuju njeni građani i njene institucije, a ne političari koji tri decenije nakon rata još uvijek pokušavaju oživjeti ideje koje pripadaju prošlosti, a ne budućnosti.