Kada politička stranka iz susjedne države javno zagovara uspostavu trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini i istovremeno predlaže blokiranje njenog evropskog puta, postavlja se pitanje gdje završava politički stav, a gdje počinje direktno zadiranje u ustavni poredak suverene države.
Najnovija rezolucija hrvatskog Domovinskog pokreta izazvala je ozbiljnu zabrinutost u Bosni i Hercegovini. Razlog nije samo insistiranje na trećem entitetu, već i poruke koje sugeriraju da bi postojeći ustavni okvir BiH trebao biti radikalno mijenjan pod političkim pritiskom.
Treći entitet nije dio ustavnog uređenja BiH
Bosna i Hercegovina je prema Dejtonskom mirovnom sporazumu uređena kao država sastavljena od dva entiteta i Brčko distrikta. Svako prekrajanje unutrašnje strukture države zahtijevalo bi složene ustavne procedure i politički konsenzus.
Zbog toga brojni domaći i međunarodni zvaničnici godinama upozoravaju da narativi o trećem entitetu predstavljaju pokušaj dodatne etničke podjele zemlje i izvor političke nestabilnosti.
Posebno sporan poziv na blokadu evropskog puta
Još problematičniji dio rezolucije jeste najava korištenja evropskih institucija i članstva Hrvatske u Evropskoj uniji kao instrumenta pritiska na Bosnu i Hercegovinu.
U trenutku kada BiH pokušava otvoriti pregovore s Evropskom unijom, svako političko djelovanje usmjereno na blokiranje tog procesa direktno šteti svim građanima države, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost.
Takva politika ne nudi rješenja za otvorena pitanja, nego produbljuje krizu i udaljava zemlju od evropskih integracija.
Institucije ne smiju ignorisati ovakve poruke
Ako politički akteri javno zagovaraju modele koji podrazumijevaju jednostrano mijenjanje ustavne strukture Bosne i Hercegovine ili oživljavanje projekata koji nisu predviđeni važećim ustavnim poretkom, nadležne institucije imaju obavezu da procijene postoje li elementi za pravno djelovanje.
To ne znači automatski da je počinjeno krivično djelo, ali znači da ovakve izjave ne bi smjele ostati bez institucionalne analize i političkog odgovora.
Vrijeme je za jedinstven odgovor Bosne i Hercegovine
Najveći problem nije sama rezolucija jedne stranke iz Hrvatske. Veći problem bio bi kada bi institucije Bosne i Hercegovine na ovakve poruke ostale nijeme.
Bosna i Hercegovina ima pravo da štiti svoj ustavni poredak, teritorijalni integritet i evropsku budućnost. Svaki pokušaj nametanja rješenja koja vode novim podjelama mora biti predmet ozbiljne političke i pravne rasprave.
U demokratskim društvima političke ideje su legitimne. Međutim, kada te ideje zadiru u temelje ustavnog poretka druge države i otvoreno zagovaraju modele koji nisu predviđeni njenim ustavom, tada je potpuno opravdano postaviti pitanje: da li je riječ o političkom stavu ili o pokušaju podrivanja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine?