Visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt, dostavio je Vijeću sigurnosti UN-a najnoviji izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini, pokrivajući period od aprila do oktobra. Kako objavljuje portal Vijesti.ba, Schmidtov izvještaj naglašava ključne izazove u zemlji, uključujući pripreme za nedavno održane lokalne izbore, političke blokade, kao i ozbiljne pokušaje podrivanja državnih institucija i ustavnog poretka, objavljuje portal Vijesti.ba.
EU integracije i Plan rasta: BiH ostaje jedina zemlja izvan plana
Schmidt ističe kako je Evropska unija nastavila podržavati zemlje Zapadnog Balkana na njihovom evropskom putu, ali naglašava da BiH nije iskoristila mogućnosti koje nudi Plan rasta EU-a. Zbog političkih nesuglasica i neusvajanja potrebnih reformi, BiH je trenutno jedina zemlja u regiji koja nije uključena u Plan rasta, pri čemu Schmidt odgovornost pripisuje domaćim političkim akterima.
Provedba presuda Evropskog suda: I dalje bez napretka u ustavnim reformama
Schmidt naglašava ozbiljan nedostatak napretka u provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava, uključujući ključni slučaj „Sejdić-Finci“. Uprkos pozivima međunarodne zajednice i Visokog predstavnika, domaće vlasti nisu preduzele potrebne inicijative za izmjenu Ustava i uklanjanje diskriminacije iz izbornog sistema. Schmidt najavljuje daljnje pozive političarima da revidiraju svoje stavove i pristupe rješenjima koja će omogućiti ustavne promjene.
RS i opstrukcije: Paralelni zakoni i pojačana secesionistička retorika
Prema izvještaju, vladajuća koalicija u Republici Srpskoj konstantno podriva autoritet državnih institucija kroz zakonodavne inicijative koje uključuju donošenje zasebnog Izbornog zakona RS-a i drugih pravnih mjera u suprotnosti s Ustavom. Schmidt navodi da su napadi na institucije poput Ustavnog suda BiH i samog ureda Visokog predstavnika obilježeni prijetnjama i huškačkom retorikom, čime se krši Opći okvirni sporazum za mir.
Revizionizam i negiranje genocida u Srebrenici
Schmidt je izdvojio i slučaj donošenja Rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a, kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Usvajanje ove rezolucije izazvalo je val revizionističke retorike i negiranja genocida, navodi Schmidt, što je dodatno potkrijepljeno potezima vlasti Republike Srpske poput usvajanja nacrta Sporazuma o „mirnom razdruživanju.“
Problemi s korupcijom: Federalno Specijalno tužilaštvo u zastoju
Schmidt također u izvještaju navodi neispunjena obećanja u borbi protiv korupcije, posebno u Federaciji BiH. Federalni zakon iz 2014. kojim se uspostavlja Specijalno tužilaštvo za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala ostao je neimplementiran. Zastoj je dodatno naglašen nedavnim najavama Federalnog ministarstva pravde o izmjenama zakona koje bi dodatno ograničile nadležnosti specijalnog odjela za korupciju, čime bi se smanjila efikasnost u procesuiranju korupcijskih slučajeva na kantonalnom nivou.
Prema izvještaju Visokog predstavnika, navedeni faktori ukazuju na to da BiH ostaje suočena s ozbiljnim političkim i institucionalnim preprekama, što otežava napredak zemlje na putu ka EU integracijama.