Neke životinje, poput kornjača i kitova, žive zaista dugo. Druge su pak imune na rak, poput slonova ili afričkih glodavaca. Ima onih koji se ni odsijecanjem glave ne prestaju regenerirati poput crva planarija. Postoje čak i neke mikroskopske bube, tardigrade, koje bi preživjele gotovo sve zamislive katastrofe. Međutim, ne postoji niti jedna druga životinja koja je sposobna izvesti ono što neke vrste meduza rade – kada dođu u zrelo doba, ponovo mogu postati mlade!
Turritopsis dohrnii, mala meduza koja se može naći od Pacifika preko Sredozemnog mora do Kariba, ima sposobnost regeneracije ćelija koju bi i ljudi poželjeli. Istraživači sa Sveučilišta Ovieda sekvencirali su genom, otkrivajući što je ključno za njihovu biološku besmrtnost. No, to nije sve: ova vrsta ide dalje. U normalnim uvjetima, njen životni ciklus je podijeljen na četiri dijela: nakon spajanja muških i ženskih gameta (spolnih ćelija) stvara se larva ili planula. Ona se zatim vezuje za morsko dno kao polip. Oni se potom oslobađaju kao efire, što je faza prije spolne zrelosti, koju dostižu kao meduze, koje se dalje razmnožavaju, piše National Geographic.
Ali ako uvjeti nisu normalni, ako su pod stresom zbog neke prijetnje iz životne okoline, one se nakon razmnožavanja mogu vratiti u prethodne faze, ponovo postajući polipi, piše El Pais.
Koliko je znanstvenicima poznato, one mogu ponavljati taj proces praktično zauvijek, a to druge meduze ne mogu. Zato se za njih kaže da su biološki besmrtne. Naravno, može ih pojesti predator, ali od starosti ne umiru.
Odrasla meduza se smanjuje i paralelno s tim mijenja strukturu svojeg tkiva. Na genetskom nivou, primijetili su da su neki geni prestali stvarati proteine, dok su se drugi aktivirali. Ovaj preokret procesa diferencijacije ćelija poznat je kao transdiferencijacija i, osim onoga što su ljudi postigli u laboratorijima, izuzetno je rijetka pojava u prirodi.
Ova meduza je jedina životinja sposobna da se vrati iz diferenciranog stanja u odraslom dobu, ističu znanstvenici.
