New York se može doživjeti na onoliko različitih načina koliko u njemu ima ljudi. To znači najmanje tri miliona jedinstvenih doživljaja ove veličanstvene džungle od betona. A za nas koji se New Yorku stalno vraćamo, taj doživljaj je sa svakom posjetom dodatno drugačiji – zbog čega vjerovatno i volimo da mu se vraćamo.
Prošlog novembar sam u New Yorku otišla sa svojom prijateljicom za koju je ovo bilo prvo putovanje u SAD. Biti svjedok njenom jedinstvenom doživljaju ovog grada je bilo posebno zabavno. Za nekoga ko je veliki dio svoje mladosti proveo gledajući Sinefielda i Prijatelje, sve je izgledalo vrlo poznato ali i vrlo strano u isto vrijeme. Grad joj se činio manje stresnim i brzim nego što ga je zamišljala, broj beskućnika i gigantske porcije u restoranima su je šokirali, a njujorški beglovi i bogat izbor donjeg veša u Victoria Secret radnji su u potpunosti ispunili očekivanja. Imali smo samo 4 dana, što je (uz standardne turističke atrakcije i 12 sati hodanja dnevno) bilo dovoljno da svoju Ivu odvedem na bar neka od meni najdražih mjesta u New Yorku. Pa evo, otkriću neke od njih i vama…
Na jugu Manhattn-a, u East Village četvrti, nalazi se knjižara za koju je New York Times izjavio da je “neprikosnoveni kralj njujorških nezavisnih knjižara” i u kojoj se može pronaći preko 37 kilometara (ili 2.5.miliona) knjiga. Ne treba biti veliki ljubitelj knjiga da bi se u knjižari Strand provelo cijelo jedno popodne. Na prvom spratu knjižare, prvo sa čim se posjetilac susretne kada uđe su mnogobrojne izložene knjige, organizovane u vrlo zanimljive kolekcije: “Zabranjene i cenzurisane knjige”, “LGBTQ autori“, “Moderni klasici“, “Omiljene knjige zaposlenika knjižare“, itd. A ako ste već došli do Strand knjižare, potrudite se da provedete par sati u East Village-u i upoznate se sa četvrti u kojoj se rodio punk rock, ali i mnogi sjajni koktel barovi.
U svojim ranim dvadesetima sam imala privilegiju da živim u New Yorku. Tada sam iskoristila priliku da temeljito upoznam većinu njujorških muzeja, uključujući i ona tri najpopularnija – Metropolitan, Moma i Gugenheim. Uvijek mi je Metropolitan bio najdraži i najfascinantniji. Međutim, za vrijeme naše posjete u novembru, kako to obično biva sa ambicioznim turistima, obišli smo nekoliko muzeja, ali na brzinu, sa gledanjem na sat. Moja lična i finalna presuda je sljedeća: Metropolitan je čudesan, neočekivan, raznolik, i naravno, impozantno velik muzej, te provesti manje od cijelog jednog dana u ovom muzeju je, usudim se reći, nemoralno. Pustite da Moma i Gugenheim budu onda povod vaše druge ili treće posjete New Yorku.
New York nije samo Manhattan. Queens i Brooklyn, u kojima žive dvije trećine njujorške imigrantske populacije, su dijelovi grada gdje se može doživjeti famozni ‘melting pot’ duh New Yorka. U Astoriji, četvrti u Queensu u kojoj živi 100 različitih nacija, ne samo da bi mogli birati između sjajne grčke, bangladeške, meksičke ili japanske hrane, nego bi mogli birati između nekoliko dobrih buregžinica i ćevabdžinica. Ipak, Ivu sam odlučila povesti u Brooklyn, i to u svjetsku prijestolnicu hisptera – Williamsburg. Četvrt koju karakterišu boemska prošlost, industrijska i vintage estetika, aktivna indie rock scena i gourmet gastronomija, pruža potpuno drugačiji doživljaj New Yorka od onoga sa Manhattna. Williamsburg također pruža divan pogleda na Manhattan koji se ne smije propustiti.
Kada sam pri povratku u Evropu pitala Ivu da mi sumira svoje impresije New Yorka, rekla je ovako: “New York je grad kontrasta, u isto vrijeme malen i velik, poznat i stran, pun svakodnevnih borbi ali i nepreglednih mogućnosti za svakoga ko se tamo zatekne. On je i Sex and the City i Law and Order u isto vrijeme. I baš ga sve to čini toliko privlačnim i zanimljivim mjestom, u koje bi se vratila sutra da nastavim pustolovinu istraživanja grada koji nikad ne spava, sve dok mi ne počnu nedostajati europska hrana, međuljudski odnosi i moj pas.”
