Kome zaista treba ovakva Evropska unija?
Brisel, Milorad Dodik, Evropska komisija, Bosna i Hercegovina, secesija – nakon izjava predsjednika SNSD-a Milorada Dodika da je BiH “srušena” i da neće odustati od političkog cilja “samoopredjeljenja do samostalnosti”, iz Evropske komisije stigla je reakcija. Ne sankcije. Ne jasna osuda. Ne politička linija ispod koje se ne ide.
Stigao je – poziv na suzdržanost.
Zvaničnici Evropske komisije poručili su da političari u BiH, bez obzira na funkciju, moraju prestati koristiti provokativnu retoriku i postupke koji podstiču razdor, uključujući dovođenje u pitanje suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta zemlje.
Izjednačavanje krize i reakcije
Ko prijeti, a ko se “mora suzdržati”?
Problem ove poruke nije u riječima, već u njihovoj težini – ili tačnije, u njenom izostanku.
Kada neko govori o “samoopredjeljenju do samostalnosti” i osporava temeljne principe Dejtonskog sporazuma, odgovor koji poziva “sve strane” da se suzdrže od zapaljive retorike zvuči kao birokratska formula, a ne politička pozicija.
Takva formulacija de facto izjednačava prijetnje secesijom sa reakcijama na te prijetnje. Izjednačava destabilizaciju sa odbranom ustavnog poretka.
EU perspektiva – bez zuba?
Evropska komisija naglasila je da je Evropska unija nedvosmisleno posvećena Bosni i Hercegovini kao jedinstvenoj i suverenoj zemlji, te pozvala političke aktere da se fokusiraju na reforme i evropski put.
Ali bez konkretnih koraka, bez jasno imenovanog problema i bez precizno adresirane odgovornosti, takve poruke ostaju na nivou saopćenja.
U političkoj realnosti Bosne i Hercegovine, riječi imaju težinu samo onoliko koliko iza njih stoji odlučnost.
Reakcije iz Sarajeva
Dodikove izjave izazvale su reakcije u Sarajevu. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković pozvao je Evropsku uniju da reaguje na, kako je naveo, antidejtonske poruke i najavio slanje pisma sjedištima NATO-a i EU.
No iz Brisela je stigla poruka opšte prirode, bez konkretnih imena i bez političke diferencijacije.
Kriza povjerenja u evropski odgovor
U trenutku kada se dovode u pitanje suverenitet i teritorijalni integritet države, građani očekuju jasne stavove, a ne opšte formule.
Poziv na “suzdržanost svih strana” može zvučati diplomatski uravnoteženo. Ali u političkom kontekstu u kojem jedna strana otvoreno govori o samostalnosti, takva ravnoteža djeluje sterilno.
Evropska unija je još jednom stidiljivo potvrdila svoju posvećenost jedinstvu BiH. Ostaje pitanje – koliko je ta posvećenost operativna, a koliko retorička.

