Kada je američki politolog Samuel P. Huntington 1996. objavio knjigu The Clash of Civilizations and the Remaking of World Order (Sukob civilizacija) mnogi su njegovu teoriju smatrali pretjeranom ili čak opasnom. Huntington je tvrdio da će nakon Hladnog rata najveći sukobi u svijetu nastajati ne zbog ideologije ili ekonomije, već zbog kulturnih i civilizacijskih razlika.
Gotovo tri decenije kasnije, dok svijet prati ratove i krize od Gaze do Irana, sve se češće postavlja pitanje: da li je Huntington zapravo opisao budućnost?
Ratovi koji podsjećaju na Huntingtonovu mapu svijeta
Današnji globalni sukobi često se analiziraju kroz prizmu Huntingtonove podjele svijeta na civilizacijske blokove – Zapad, islamski svijet, pravoslavni svijet, kinesku civilizaciju i druge.
Neki analitičari smatraju da niz konflikata podsjeća upravo na tu logiku:
-
sukob između SAD-a, Izraela i Irana
-
ratovi i nestabilnost u Siriji i širem Bliskom istoku
-
rat u Gazi i rast globalnih političkih podjela
-
rast tenzija između različitih političkih i religijskih identiteta u Evropi
Huntington je posebno upozoravao na dugotrajne napetosti između Zapada i islamskog svijeta, koje je opisivao kao historijski ciklus sukoba.
Upravo zbog toga mnogi danas tvrde da aktuelne krize izgledaju kao potvrda njegove teze.
Kritičari: teorija nije predviđanje nego “samoispunjavajuće proročanstvo”
Međutim, brojni akademici smatraju da Huntingtonova teorija nije bila realno predviđanje već politička interpretacija svijeta.
Neki analitičari tvrde da njegova teza često djeluje kao “samoispunjavajuće proročanstvo”, jer političke elite počnu donositi odluke upravo u okvirima tog narativa.
Kritičari ističu i da mnogi savremeni ratovi nisu sukobi između civilizacija nego sukobi unutar njih – primjer su ratovi u Ukrajini ili rivalstva unutar islamskog svijeta.
Drugim riječima, stvarnost je mnogo složenija od Huntingtonove crno-bijele podjele planeta.
Zašto se teorija ponovo vraća u politički diskurs
Bez obzira na kritike, Huntingtonova ideja ponovo dobija pažnju jer savremeni sukobi često imaju religijsku, identitetsku i kulturnu dimenziju.
Ratovi na Bliskom istoku, polarizacija u zapadnim društvima i rast islamofobije u nekim političkim krugovima doprinose narativu o globalnoj civilizacijskoj konfrontaciji.
Istovremeno, mnogi stručnjaci upozoravaju da takva interpretacija svijeta može dodatno produbiti podjele i pretvoriti političke sukobe u ideološke ili religijske sukobe velikih razmjera.
Svijet između geopolitike i ideologije
Istina je vjerovatno negdje između dvije krajnosti. Savremeni sukobi nisu isključivo rezultat religije ili civilizacijskih razlika. Na Bliskom istoku važnu ulogu igraju i:
-
kontrola energetskih resursa
-
geopolitičko rivalstvo velikih sila
-
regionalni politički interesi
Mnogi istraživači zato smatraju da Huntingtonova teorija može objasniti dio globalnih tenzija, ali ne i cjelokupnu sliku savremenog svijeta.
Da li se svijet zaista kreće prema “sukobu civilizacija”?
Tri decenije nakon objave knjige, Huntingtonova ideja i dalje izaziva snažne rasprave. Neki u današnjim krizama vide potvrdu njegove vizije, dok drugi smatraju da upravo insistiranje na toj podjeli može dodatno produbiti globalne sukobe.
Ono što je sigurno jeste da današnji svijet ulazi u period dubokih geopolitičkih promjena – a pitanje hoće li one dovesti do saradnje ili novih velikih konflikata ostaje otvoreno.