Evropa je stavila veto na veliki projekt Aleksandra Vučića i Viktora Orbána – brzu prugu koja bi trebala povezati Beograd i Budimpeštu, navodi Nova.rs. Dok se o ovome u Mađarskoj govori već neko vrijeme, sada je i u Srbiji sve jasnije da bi njihova ambiciozna željeznička linija, koja se brzo razvijala od Beograda prema sjeveru, mogla završiti usred Vojvodine.
Prve ozbiljne naznake problema počele su se pojavljivati u jesen 2023. godine kada su mađarski mediji objavili da kineski izvođači ne mogu graditi u skladu s europskim standardima, prenosi Nova.rs. U veljači su stigle informacije da su radovi kod Budimpešte obustavljeni.
Praktički jedini radovi obavljeni su u predgrađu glavnog mađarskog grada. S druge strane, na srpskom dijelu pruge radovi napreduju, napominje srpski portal, ali postoji sumnja da će se uskoro ostvariti najave o putovanju od samo dva i pol sata između dvije prijestolnice. Problemi se čine prisutnima na svim stranama, osim u Srbiji. Navodno, Kinezi postupno odustaju od projekta, a Mađari su nezadovoljni. Glavni problem leži u tome što kineski graditelji ne uspijevaju implementirati europski sustav osiguranja i kontrole vlakova. Navodno su im pomoć u tom području ponudile njemačke tvrtke, no Peking je to odbio.
Mađarski dužnosnici su ostali suzdržani, ali mediji prenose strahovanja javnosti da će Mađarska zbog ovog projekta ostati prometno izolirana u Europi. Kinezi bi mogli dovršiti projekt koristeći vlastite standarde i staviti prugu u funkciju, povezujući je s dionicom u Srbiji. Međutim, ta ruta ne bi mogla biti integrirana u ostatak europske mreže. Zbog toga bi EU mogla preferirati rute preko Slovenije i Hrvatske.
Prošlog prosinca, Vučić je posjetio jedan dio pruge na teritoriju Srbije te najavio da će pruga do Budimpešte biti završena do 2026. godine.
Inače, projekt je započeo 2014. godine s početnom procjenom vrijednosti od dvije milijarde eura. Velika najava dogodila se na sastanku na vrhu između 16 zemalja srednje i istočne Europe te Kine. Projekt je dio kineske inicijative Pojas i put, kao i strateškog cilja Pekinga da se grčka luka Pirej poveže sa srednjom Europom.
Dužina pruge iznosi oko 350 kilometara, od čega su 184 kilometra u Srbiji, a 166 kilometara u Mađarskoj.
