Bosna i Hercegovina, Milorad Dodik, Dragan Čović i Hayat TV trenutno se nalaze u istom političkom kadru – ali s potpuno različitim ulogama. Dok u Sarajevu bjesni unutarbošnjački sukob oko televizije marginalne društvene vrijednosti, u pozadini se odvija najopasnija političko-lobistička ofanziva protiv ustavnog poretka BiH od završetka rata.
I to nije metafora.
Hayat kao dimna zavjesa unutrašnjeg sukoba
Sedmicama traje javni sukob zbog isključenja Hayat TV sa platforme Moja TV. U središtu polemike su BH Telecom, ramazanski program, pretplate penzionera i međustranačka prepucavanja.
Na jednoj strani je Elmedin Konaković, faktički sam protiv SDA-ovske infrastrukture, medijskih satelita i političkih ovisnika. Na drugoj strani su SDA i širi krug političkih aktera koji su Hayat godinama koristili kao produženu ruku partijske ideologije.
Rezultat: bošnjačka politička energija iscrpljuje se na periferiji, dok se u centru države odvija nešto daleko ozbiljnije.
Dok se Bošnjaci svađaju oko Hayata država nam se kruni
Dok se u Sarajevu broje otkazane pretplate i lamentira nad sudbinom televizijskog programa, Milorad Dodik i Dragan Čović vode koordiniranu međunarodnu ofanzivu.
Američki lobisti i priča o „ugroženim kršćanima i Jevrejima“
Objelodanjena je podrška dvojice utjecajnih lobista bliskih Donald Trump – Rod Blagojevicha i Michaela Flynna – ideji „raspakivanja Dejtona“, uz opciju nezavisne Republike Srpske, predstavljene kao navodni interes „kršćana i Jevreja“.
To nije bezazlena retorika. To je opasna geopolitička konstrukcija, posebno u kontekstu Trumpovog nepredvidivog pristupa vanjskoj politici i sklonosti pojednostavljenim narativima o vjerskim sukobima.
Dodikov sljedeći korak: od sankcija do secesije
Nakon što je, koristeći milione dolara javnog novca, uspio izdejstvovati skidanje američkih sankcija sa sebe i bliskog kruga, Dodik je prešao na sljedeću fazu – međunarodnu legitimaciju ideje nezavisne RS.
U tom kontekstu već je tražio i dobio razumijevanje od Benjamina Netanyahua i Viktora Orbana. Možda ne i otvorenu podršku – ali razumijevanje je često prvi korak.
Čović i „raspakivanje Dejtona“ kao šansa
Dragan Čović je danas faktički javno podržao ideju izmjene Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH. Za njega je to prilika da konačno progura treći entitet, a onda i samostalnost tog entiteta.
Čović tvrdi da su njegovi međunarodni sagovornici „složni“ u stavu da je glavni problem BiH to što Bošnjaci biraju „dva člana Predsjedništva“. Najavio je nove runde razgovora u Briselu i Washingtonu, upravo s tom tezom.
Zajednički imenitelj: državna imovina
I Dodik i Čović dijele još jedan strateški interes – državnu imovinu. Dodik je godinama blokira, Čović je sada instrumentalizira kroz priču o Južnoj interkonekciji, projektu koji ima snažnu američku podršku.
Riječ je o ključnom pitanju suvereniteta, a ne tehničkom ili infrastrukturnom problemu.
Sarajevo gleda u pogrešnom pravcu
U Sarajevu se, međutim, vode rasprave o ramazanskom programu, televizijskim licima i kulinarskim emisijama. Kuknjava o „ugroženosti Bošnjaka“ zbog Hayata postaje besmislena u trenutku kada se međunarodno plasira narativ da su u BiH ugroženi kršćani i Jevreji od muslimanske većine.
To je narativ koji se već pokazao opasnim u drugim dijelovima svijeta.
Opasan trenutak koji se ignoriše
Neizvjesno je do koje mjere će Dodik i Čović uspjeti u svojim planovima. Ali je sigurno da već sada nanose ogromnu štetu Bosni i Hercegovini.
Najveća tragedija ovog trenutka je to što se ključni politički i društveni akteri u Sarajevu bave sporednim temama, dok se u pozadini ispisuju potencijalno presudne stranice budućnosti države.
Historija rijetko kažnjava one koji djeluju.
Gotovo uvijek kažnjava one koji – gledaju u pogrešnom pravcu.