Rezultati ponovljenih izbora za predsjednika entiteta RS otvorili su pitanje koje se ne može ignorisati: kako je moguće da su u pojedinim sredinama, gdje Bošnjaci čine većinu stanovništva, uvjerljivo pobijedili kandidat i politika koja ih svakodnevno javno ponižava?
Prema analizi koju je objavio Nebojša Vukanović, više od 80 posto Bošnjaka u Doboju glasalo je za Sinišu Karana, kandidata SNSD-a i Milorada Dodika. Riječ je o istom političkom bloku koji Bošnjake i muslimane u javnim istupima opisuje kao neprijatelje, prijetnju i remetilački faktor.
Doboj: jasni brojevi, teška pitanja
U naselju Čaršija u Doboju, gdje Bošnjaci zajedno s Romima čine apsolutnu većinu, Siniša Karan je pobijedio na oba biračka mjesta. Na biračkom mjestu Čaršija 1 osvojio je 101 glas, dok je opozicioni kandidat Branko Blanuša dobio 76. Na većem biračkom mjestu Čaršija 2 razlika je bila još izraženija: Karan je osvojio gotovo 78 posto glasova, a Blanuša tek nešto više od 20 posto.
Sličan obrazac zabilježen je i na biračkom mjestu Osnovna škola Dositej Obradović 1, gdje su Bošnjaci većina birača. Tamo je Karan osvojio više od 77 posto glasova, potvrđujući trend masovne podrške Dodikovom kandidatu upravo tamo gdje bi se to najmanje očekivalo.
Grapska kao simbol političkog apsurda
Najizraženiji primjer dolazi iz Grapske kod Doboja. U Donjoj Grapskoj i Grapskoj 2, gdje prema popisu stanovništva iz 2013. godine Bošnjaci čine apsolutnu većinu, Karan je ostvario uvjerljive pobjede. Na jednom biračkom mjestu dobio je više od 60 posto glasova, a na drugom čak skoro 90 posto.
Ironija je potpuna ako se zna da iz Grapske dolazi i aktuelni ministar Sevlid Hurtić, a da se upravo iz tih sredina godinama upućuju upozorenja na diskriminaciju i političku marginalizaciju Bošnjaka u Republici Srpskoj.
Zvornik i Podrinje: isti obrazac, ista poruka
Slična situacija zabilježena je i u Zvorniku te drugim dijelovima Podrinja. Bošnjačko biračko tijelo i tamo je u velikom broju podržalo Sinišu Karana, iako je riječ o kandidatu režima koji otvoreno negira institucije države Bosne i Hercegovine i najavljuje nove političke i institucionalne sukobe.
Zašto glasati protiv sebe?
Ključno pitanje koje se nameće jeste: zašto birači glasaju za politiku koja ih sistemski vrijeđa? Odgovor, kako sugerira Vukanović, leži u kombinaciji straha, pritiska, kontrole lokalnih resursa i ekonomske ucjene. U sistemu u kojem je vlast jedini poslodavac, a institucije produžena ruka stranke, glasanje prestaje biti slobodan izbor i postaje mehanizam preživljavanja.
Dodik računa na nastavak podrške
Dok ovi rezultati još odjekuju, Milorad Dodik već najavljuje nove radikalne poteze, uključujući zaoštravanje odnosa sa Sarajevom i nove napade na Bošnjake i muslimane u RS-u. Ako je suditi po ovim izborima, Dodik očito računa da će i nakon svakog novog talasa uvreda i prijetnji upravo ti birači ostati njegovi najpouzdaniji glasovi.
Izbori u Doboju, Zvorniku i Podrinju nisu samo politički rezultat. Oni su ogledalo duboko poremećenog sistema u kojem nacionalno poniženje, ekonomska zavisnost i politička manipulacija idu ruku pod ruku.

