Dok domaćom javnošću dominiraju političke blokade, nacionalne tenzije i priče o mogućim krizama, jedna činjenica često ostaje u drugom planu: Bosna i Hercegovina danas ima snažnije i konkretnije sigurnosne veze sa NATO-om i Evropskom unijom nego što to svakodnevna politička buka sugerira.
NATO je ove godine više puta ponovio da čvrsto stoji iza suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, ali podrška nije ostala samo na diplomatskim porukama.
BiH već provodi svoj prvi Individually Tailored Partnership Programme, dogovoren s NATO-om za period 2025–2028, a saradnja uključuje reformu odbrambenog i sigurnosnog sektora, krizno upravljanje, cyber odbranu, medicinsku evakuaciju i jačanje sposobnosti Oružanih snaga BiH. NATO u Sarajevu ima i pojačano političko prisustvo upravo radi intenziviranja saradnje sa državnim institucijama.
BiH nije sama u sigurnosnom smislu
U maju je rukovodstvo NATO-a ponovo naglasilo da je trajni mir i stabilnost BiH pitanje sigurnosti cijelog euroatlantskog prostora.
To je važna poruka u trenutku kada se u domaćoj politici često stvara osjećaj da je BiH ostavljena sama sebi.
Nije.
NATO i dalje održava politički dijalog sa državnim institucijama, podržava reforme i razvija konkretne programe jačanja kapaciteta zemlje.
I Evropska unija ulaže u sigurnosne kapacitete
Ni podrška EU nije samo politička.
Vijeće Evropske unije je 2. oktobra odobrilo novih 10 miliona eura za Balkan Medical Task Force, regionalnu vojno-medicinsku strukturu u kojoj učestvuje i Bosna i Hercegovina.
Novac je namijenjen za terenske bolnice, vojna medicinska vozila, komunikacijsku opremu, obuku i povećanje spremnosti za djelovanje u krizama i katastrofama.
Ukupna podrška EU ovoj regionalnoj strukturi sada iznosi 16 miliona eura.
Istovremeno, EU kroz Evropski mirovni instrument već ima više bilateralnih mjera podrške Oružanim snagama BiH, uključujući nabavku opreme i jačanje njihovih kapaciteta.
Zašto je ovo važno
U BiH se međunarodna politika često posmatra samo kroz izjave pojedinih ambasadora, sankcije ili dnevne političke sukobe.
Ali vanjska politika jedne zemlje ne mjeri se samo fotografijama i saopštenjima.
Mjeri se i time koliko je zemlja uključena u međunarodne sigurnosne strukture, koliko partnera ulaže u njene institucije i koliko ozbiljno velike međunarodne organizacije tretiraju njenu stabilnost.
Po tim kriterijima, BiH nije bez partnera.
Naprotiv.
I NATO i Evropska unija posljednjih godina povećali su nivo praktične saradnje sa Bosnom i Hercegovinom.
Put nije završen, ali vrata nisu zatvorena
Naravno, BiH i dalje ima ozbiljan problem sa vlastitim političkim blokadama.
NATO otvoreno govori da dalji napredak zahtijeva domaće reforme i veća ulaganja u odbrambeni sistem. Evropski put također zavisi od odluka koje moraju donijeti institucije BiH.
Ali to je sasvim drugačija situacija od slike potpune međunarodne izolacije koja se često stvara u javnosti.
Bosna i Hercegovina ima otvorene kanale prema NATO-u.
Ima institucionalizovanu saradnju.
Ima podršku EU.
Ima međunarodne partnere koji ulažu novac u sigurnost i otpornost zemlje.
I možda je upravo to vijest koju vrijedi češće ponoviti.
BiH ima mnogo unutrašnjih problema. Ali nema problem nedostatka međunarodnih prijatelja i partnera.
Najveći izazov ostaje da ono što joj međunarodni partneri nude sama pretvori u stvarni napredak.