Nakon smrti mladog vozača romobila u Sarajevu, pitanje sigurnosti električnih romobila ponovo je dospjelo u fokus javnosti. Dok njihov broj raste, Bosna i Hercegovina još nema jasna i jedinstvena pravila koja bi zaštitila vozače, pješake i ostale učesnike u saobraćaju.
Mladi vozač električnog romobila preminuo je u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu od posljedica povreda zadobijenih u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila 20. jula kod mosta Suade i Olge.
U nesreći na raskrsnici ulica Vilsonovo šetalište, Vrbanja i Kotromanića učestvovali su automobil i električni romobil. Povrijeđeni 25-godišnjak iz Viteza prevezen je u KCUS, gdje je, uprkos naporima ljekara, preminuo tokom noći.
Uviđaj su obavili pripadnici Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo i sudski vještaci, pod nadzorom dežurnog tužioca Kantonalnog tužilaštva. Istraga kojom bi trebale biti utvrđene sve okolnosti nesreće još traje, zbog čega je prerano govoriti o odgovornosti bilo kojeg učesnika. Klix.ba
Romobili su stigli prije zakona
Ova tragedija ponovo je ukazala na problem koji je u bosanskohercegovačkim gradovima prisutan već godinama. Električni romobili postali su popularno sredstvo prijevoza, ali njihov pravni status, obaveze vozača i pravila kretanja još nisu dovoljno jasno uređeni na nivou Bosne i Hercegovine.
U praksi se korisnici romobila kreću biciklističkim stazama, cestama i trotoarima, često prelazeći s jedne površine na drugu. Na mjestima bez odgovarajuće infrastrukture dolaze u neposredan kontakt s automobilima, biciklistima i pješacima.
Poseban problem predstavlja činjenica da pojedini romobili mogu razviti relativno velike brzine, dok njihovi vozači često ne koriste kacigu ni drugu zaštitnu opremu. Zbog malih točkova, slabije stabilnosti i gotovo nikakve fizičke zaštite, vozači romobila su posebno ranjivi u slučaju sudara ili pada.
To, međutim, ne znači da električne romobile treba zabraniti. Oni mogu biti praktičan i ekološki prihvatljiv oblik urbane mobilnosti, ali samo ukoliko njihovo korištenje prati odgovarajuća infrastruktura i jasan sistem odgovornosti.
Šta predviđaju predložene izmjene zakona?
Prijedlog izmjena Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH trebao bi se naći pred zastupnicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Predloženim rješenjima električni romobil bio bi definisan kao vozilo čija maksimalna brzina ne prelazi 25 kilometara na sat i čija snaga motora nije veća od 0,6 kilovata.
Među predloženim pravilima nalaze se:
- obavezno korištenje zaštitne kacige;
- minimalna starosna granica od 14 godina;
- zabrana prevoženja druge osobe;
- zabrana upravljanja pod utjecajem alkohola ili droga;
- korištenje svjetlosne signalizacije i reflektirajuće opreme u uslovima smanjene vidljivosti;
- prvenstveno kretanje biciklističkim stazama;
- uvođenje novčanih kazni za nepoštivanje propisa.
Riječ je o prijedlogu koji još mora proći parlamentarnu proceduru, pa navedena pravila još nisu konačno usvojena. Klix.ba
Zakon neće biti dovoljan bez infrastrukture i kontrole
Donošenje zakona predstavljalo bi važan korak, ali samo propisivanje kacige i ograničenja brzine neće riješiti sve probleme. Sarajevo i drugi veći gradovi u BiH nemaju dovoljno razvijenu mrežu povezanih biciklističkih staza po kojima bi se romobili mogli sigurno kretati.
Ako se romobili uklone s trotoara, a istovremeno im se ne osigura odgovarajuća alternativa, njihovi vozači bit će upućeni na saobraćajnice kojima se kreću znatno brža i teža vozila. Zbog toga zakonsku regulaciju moraju pratiti ulaganja u infrastrukturu, saobraćajna edukacija i dosljedna kontrola.
Potrebno je urediti i tehničke standarde romobila, način identifikacije vozila, odgovornost u slučaju nesreće te pravila za kompanije koje ih iznajmljuju. Posebnu pažnju treba posvetiti maloljetnim korisnicima, koji često nisu dovoljno upoznati sa saobraćajnim pravilima i rizicima.
Sigurnost ne smije čekati novu tragediju
Smrt mladog vozača u centru Sarajeva bolan je podsjetnik da električni romobili više nisu igračke, već punopravni učesnici u gradskom saobraćaju. Zbog toga se prema njima moraju odnositi i zakonodavci, institucije, lokalne vlasti, ali i sami korisnici.
Bosni i Hercegovini potrebna su jasna pravila koja neće gušiti savremene oblike prijevoza, ali će precizno odrediti gdje se romobili mogu voziti, ko njima može upravljati i kakvu zaštitnu opremu vozači moraju koristiti.
Svako novo odgađanje ostavlja prostor za nejasnoće, različita tumačenja i dodatne rizike. Zakonska regulacija zato više nije samo administrativno pitanje – ona je pitanje zaštite ljudskih života.