Vlada Republike Srpske izazvala je burne reakcije nakon što je utvrdila Prijedlog dopuna Krivičnog zakonika kojim se uvodi novo krivično djelo koje se odnosi na javno isticanje zastave s ljiljanima.
Prema predloženim izmjenama, za javno isticanje, prikazivanje, nošenje ili promoviranje zastava, simbola i obilježja s ljiljanima predviđena je kazna zatvora do tri godine, dok bi u slučajevima kada bi takvo postupanje, prema ocjeni vlasti, izazvalo nerede ili druge posljedice, kazna mogla iznositi od dvije do pet godina.
Zastava pod kojom je BiH postala članica Ujedinjenih nacija
Prijedlog zakona otvara ozbiljna pravna i politička pitanja, posebno zbog činjenice da se među simbolima koji bi mogli biti predmet krivičnog gonjenja nalazi i zastava s ljiljanima.
Riječ je o prvoj zvaničnoj zastavi međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine. Upravo pod tom zastavom Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. godine primljena u članstvo Ujedinjenih nacija, čime je potvrđen njen međunarodnopravni subjektivitet.
Zbog toga brojni pravni stručnjaci postavljaju pitanje može li simbol međunarodno priznate države danas biti predmet krivičnih sankcija na dijelu njene teritorije.
Treba li Federacija Bosne i Hercegovine odgovoriti?
Najavljene izmjene otvorile su i novo političko pitanje – treba li vlast u Federaciji Bosne i Hercegovine odgovoriti donošenjem sličnih zakonskih rješenja za srpske simbole?
Dio javnosti smatra da odgovor mora biti institucionalan i zasnovan na Ustavu Bosne i Hercegovine, a ne na principu političkog reciprociteta. Drugi smatraju da bi izostanak reakcije predstavljao prešutno prihvatanje pokušaja kriminalizacije simbola države Bosne i Hercegovine.
Očekuju se reakcije institucija
Ukoliko Narodna skupština Republike Srpske usvoji predložene izmjene, izvjesno je da će uslijediti brojne političke i pravne reakcije.
Ostaje otvoreno pitanje hoće li se ovim povodom oglasiti institucije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud BiH, međunarodne organizacije i predstavnici zemalja koje nadziru provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Prijedlog zakona već sada izaziva ozbiljne polemike jer se ne odnosi samo na pitanje simbola, već i na tumačenje historije, ustavnog poretka i međunarodnog kontinuiteta Bosne i Hercegovine.