lan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan, vrijedan šest milijardi eura, trebao je biti finansijski motor reformi i ubrzanja evropskih integracija. Za Bosnu i Hercegovinu predviđeno je oko 1,085 milijardi eura. Danas, tri godine nakon pokretanja inicijative, BiH nije povukla ni prvu tranšu.
U političkim i stručnim krugovima sve češće se može čuti ocjena: „Plan rasta je mrtav“.
Hronologija neuspjeha: Od obećanja do blokade
Evropska komisija je u novembru 2023. pokrenula Plan rasta, uz jasne uslove – reformska agenda, institucionalne promjene i tehničko ispunjavanje obaveza.
Tokom 2024. BiH je više puta kasnila s dostavljanjem usaglašene Reformske agende. Prva tranša, vrijedna oko 70 miliona eura, nije odobrena. Dok su ostale zemlje regiona dobile zeleno svjetlo i počele koristiti sredstva, BiH je ostala jedina bez pristupa fondovima.
Krajem 2024. i početkom 2025. Evropska komisija je umanjila indikativnu alokaciju za oko 10 posto zbog kašnjenja. U 2026. godini situacija se nije promijenila – prva tranša i dalje nije povučena.
Ključ u rukama ministra finansija
Prema dostupnim informacijama, za deblokadu sredstava potrebna su dva sporazuma – o grantu i zajmu. Njihovo usvajanje zavisi od Savjeta ministara BiH, a posebno od ministra finansija Srđana Amidžića.
Ministar saobraćaja i komunikacija Edin Forto otvoreno je poručio da problem vidi u nedostatku političke volje, sugerišući da blokada dolazi iz Banje Luke, dok HDZ, kako tvrdi, prati tu poziciju.
U izbornoj godini evropski put očigledno nije prioritet.
Političke poruke iz RS i reakcije iz EU
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik u više navrata je doveo u pitanje smisao evropskih integracija, navodeći da Evropska unija nudi „Evropu prve brzine“ bez ravnopravnog statusa za nove članice.
Istovremeno, lider HDZ-a Dragan Čović upozorio je da je sada više stalo institucijama EU nego domaćim političarima da se pregovarački proces ubrza.
Iz diplomatskih krugova dolaze signali da je u Briselu primjetna zabrinutost zbog nivoa nezainteresovanosti i političkih opstrukcija.
BiH na dnu liste
Prema ocjenama stručnjaka, Plan rasta trebao je finansirati demokratizaciju institucija, reformu pravosuđa, jačanje privatnog sektora, obrazovanje i infrastrukturne projekte.
Ekspert Haris Plakalo navodi da je sve pretvoreno u političko nadmudrivanje, dok ekonomski analitičar Igor Gavran podsjeća da BiH nije ispunila ni minimum uslova za otvaranje pregovora s EU – uključujući novi zakon o VSTS-u, izmjene Zakona o Sudu BiH i imenovanje glavnog pregovarača.
Dok region koristi evropske milijarde, BiH uz Kosovo ostaje na začelju.
Izgubljena godina – ili izgubljena šansa?
Ako se politički dogovor uskoro ne postigne, Bosna i Hercegovina rizikuje trajno smanjenje alokacije i gubitak stotina miliona eura namijenjenih reformama.
Plan rasta je zamišljen kao ubrzanje evropskog puta. U slučaju BiH, pretvorio se u simbol blokade – i pitanje da li u zemlji uopće postoji konsenzus o pravcu kojim želi ići.