Borba za izbor novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini odavno više nije pitanje jednog diplomatskog imenovanja. Iza zatvorenih vrata vodi se ozbiljan geopolitički sukob koji pokazuje koliko se međunarodni odnosi mijenjaju i koliko je Bosna i Hercegovina ponovo postala prostor na kojem se sudaraju interesi najvećih zapadnih sila.
Nekada su odluke o Bosni i Hercegovini unutar Vijeća za implementaciju mira prolazile relativno lako. Danas je situacija potpuno drugačija. Dok se približava sjednica PIC-a na kojoj bi trebao biti izabran nasljednik Christiana Schmidta, postaje jasno da više ne postoji jedinstven zapadni blok kada je riječ o budućnosti BiH.
Amerika i Evropa više ne igraju istu igru
Prema diplomatskim informacijama koje posljednjih dana kruže evropskim krugovima, italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi dugo je važio za gotovo sigurno rješenje.
Međutim, Francuska je odlučila povući ručnu kočnicu.
Pariz ne krije zabrinutost da bi kandidat kojeg podržavaju Sjedinjene Američke Države mogao Bosnu i Hercegovinu udaljiti od evropske agende i više se fokusirati na američke geopolitičke interese. Upravo zbog toga Francuska je kandidirala vlastitog favorita Renea Troccaza, a sada je podršku toj ideji pružila i Velika Britanija.
Time je stvoren ozbiljan raskol među zapadnim saveznicima.
S jedne strane nalaze se SAD, Italija, Kanada i Turska, a s druge Francuska, institucije Evropske unije i Velika Britanija.
Njemačka drži ključ
U ovom trenutku možda nijedna država nema veći utjecaj na konačan ishod od Njemačke.
Berlin još nije zauzeo konačan stav i upravo njemačka odluka mogla bi odrediti ko će sjesti u najvažniju međunarodnu fotelju u Bosni i Hercegovini.
To pokazuje koliko je proces postao neizvjestan.
Prije nekoliko godina bilo je gotovo nezamislivo da zapadne sile ne mogu postići dogovor oko pitanja koje smatraju ključnim za stabilnost Bosne i Hercegovine. Danas je upravo to realnost.
Zašto je izbor novog visokog predstavnika važniji nego ikada
Ovaj izbor dolazi u trenutku kada se Bosna i Hercegovina suočava sa možda najvećom političkom krizom od završetka rata.
Institucije države se osporavaju, odluke Ustavnog suda se ignorišu, otvoreno se govori o vraćanju nadležnosti entitetima, a pojedini politički lideri sve češće dovode u pitanje same temelje Dejtonskog sporazuma.
Zbog toga pitanje novog visokog predstavnika nije samo pitanje jednog imena.
Radi se o tome hoće li međunarodna zajednica zadržati mehanizme kojima može zaštititi ustavni poredak Bosne i Hercegovine ili će zemlja ostati prepuštena političkim sukobima bez jasnog arbitra.
OHR ostaje posljednja linija odbrane
Posljednjih mjeseci sve su glasniji zahtjevi za zatvaranje OHR-a i ukidanje bonskih ovlasti.
Međutim, upravo aktuelna politička situacija pokazuje koliko su te ovlasti i dalje važne.
Bez visokog predstavnika postavlja se jednostavno pitanje: ko bi reagovao kada bi neka institucija odbila provoditi odluke Ustavnog suda? Ko bi zaustavio donošenje zakona koji direktno krše Dejtonski sporazum? Ko bi imao autoritet da presiječe političku blokadu koja prijeti stabilnosti države?
Odgovor na ta pitanja niko još nije ponudio.
Bosna i Hercegovina ponovo na geopolitičkoj raskrsnici
Diplomatski sukob oko novog visokog predstavnika pokazuje da Bosna i Hercegovina više nije samo regionalno pitanje.
Ona se ponovo nalazi na raskrsnici interesa velikih sila koje imaju različite vizije budućnosti Evrope, Zapadnog Balkana i međunarodnog poretka.
Zbog toga odluka koja će biti donesena narednih dana neće odrediti samo ime novog visokog predstavnika.
Ona bi mogla pokazati ko danas zaista ima političku snagu da oblikuje budućnost Bosne i Hercegovine – Washington, Brisel ili evropske prijestolnice koje sve manje govore jednim glasom.