Dok su domaći politički akteri vodili bitke oko toga ko će upravljati budućom južnom plinskom interkonekcijom, izraelski biznismen Amir Kabiri u Washingtonu je potpisao memorandum o razumijevanju za dugoročnu isporuku američkog ukapljenog plina (LNG) prema Mostaru.
U trenutku kada je Dragan Čović mjesecima blokirao rješenje oko upravljanja plinovodom, a stranke Trojke čekale jasne smjernice američkih partnera, Kabiri je postao jedini među četiri potpisnika memoranduma koji je to učinio bez formalne uloge države iz koje dolazi njegova kompanija.
Potpis bez znanja institucija?
Memorandum je potpisan tokom Transatlantskog samita o sigurnosti opskrbe plinom u Washingtonu. Prema izjavama ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića, Kabirijev potez dočekan je bez prethodne najave ili koordinacije s domaćim institucijama.
Konaković je naveo da se radi o internom dokumentu između privatnih firmi te da kompanija M.T. Abraham Grupa nema zakonsko pravo na uvoz plina u Bosni i Hercegovini, jer tu dozvolu trenutno ima Energoinvest.
Istovremeno, iz M.T. Abraham Grupe saopćeno je da su potpisali sporazum s kompanijom Atlantic-SEE LNG Trade, iza koje stoje grčke privatne i državne firme, te da će plin biti dopreman putem buduće južne interkonekcije.
Južna interkonekcija kao političko bojno polje
Južna interkonekcija trebala bi omogućiti diverzifikaciju izvora plina i smanjenje ovisnosti o ruskom gasu. Međutim, projekat je mjesecima usporavan zbog nesuglasica između BH Gasa i političkih struktura koje su insistirale na formiranju nove kompanije sa sjedištem u Mostaru.
Američki partneri su u jednom trenutku predložili da američka firma dobije koncesiju za izgradnju i upravljanje plinovodom, čime bi se prevazišle unutrašnje političke blokade.
U tom vakuumu, Kabiri je iskoristio priliku i osigurao memorandum koji bi njegovoj firmi mogao dati ključnu poziciju u budućem lancu snabdijevanja.
Privatna firma među državnim partnerima
Za razliku od Albanije, Bugarske i Ukrajine, gdje su memorandume potpisivale državne institucije ili kompanije poput BULGARGAZ-a i Naftogaza, u slučaju BiH potpisnik je bila isključivo privatna kompanija.
To je otvorilo pitanje zašto domaće institucije, uključujući Energoinvest, nisu potpisale sličan sporazum s partnerima koji imaju podršku američke administracije.
Dodik čestitao, Čović šuti
Dok su zvaničnici u Sarajevu reagovali kritički, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik javno je čestitao Kabiriju, ocijenivši sporazum kao važan korak ka energetskoj stabilnosti.
Dragan Čović se, uprkos dosadašnjoj ključnoj ulozi u raspravama o južnoj interkonekciji, nije javno oglasio o memorandumu.
Analitičari upozoravaju da kombinacija političkih blokada, nedostatka zakonskog okvira i institucionalne pasivnosti otvara prostor privatnim akterima da preuzmu strateške inicijative.
Diverzifikacija ili novi monopol?
Kabirijev memorandum još nije pravno obavezujući ugovor, ali jasno signalizira ambiciju da njegova firma bude centralni akter u budućem uvozu američkog LNG-a.
U zemlji koja još nema funkcionalan zakon o gasu niti izgrađen plinovod, potpisivanje takvog dokumenta bez institucionalne koordinacije dodatno komplikuje projekat smanjenja ovisnosti o ruskom plinu.
Da li je riječ o strateškom poslovnom potezu ili o iskorištavanju političkog zastoja – odgovor će zavisiti od toga hoće li BiH uspjeti uspostaviti jasan regulatorni okvir prije nego što memorandumi prerastu u konkretne ugovore.