Dok se nakon Općih izbora već računaju moguće koalicije i raspoređuju funkcije, jedna važna promjena prolazi gotovo nezapaženo. Federacija BiH više nema luksuz scenarija iz prošlosti, kada su izbori održani, a stara Vlada nastavila raditi godinama u tehničkom mandatu. Nova ustavna pravila prvi put će se primjenjivati nakon općih izbora i, ako političke stranke ne uspiju formirati Vladu, krajnji rezultat može biti raspuštanje Parlamenta FBiH i svih kantonalnih skupština te novi izbori.
Centralna izborna komisija rezultate izbora 2026. još vodi kao preliminarne, pa formalni proces formiranja vlasti još nije ušao u ključnu fazu. Posljednji dostupni podaci CIK-a ažurirani su 17. oktobra. rezultati.izbori.ba
Ali ovog puta pravila su drugačija.
Nikšićev nasljednik neće moći čekati četiri godine
Federacija je nakon izbora 2018. doživjela politički apsurd: nova Vlada nije formirana tokom cijelog mandata, pa je izvršna vlast izabrana još 2015. nastavila raditi sve do 2023.
Nakon nove blokade poslije izbora 2022, visoki predstavnik Christian Schmidt intervenirao je i 27. aprila 2023. promijenio Ustav FBiH. Amandman je stupio na snagu 1. maja 2024. i sada prvi put treba pokazati kako funkcioniše nakon redovnih općih izbora. OHR
Suština promjene je jednostavna: pregovori više ne mogu trajati unedogled.
Nakon izbora predsjednika i dva potpredsjednika Federacije počinju precizni ustavni rokovi za izbor premijera i Vlade.
Mandatar ima 15 dana da pokaže da može sastaviti Vladu koja ima većinu u Predstavničkom domu. Predsjednik Federacije zatim, uz saglasnost oba potpredsjednika, ima rok od 30 dana za imenovanje Vlade. OHR
A šta ako se ponovo posvađaju?
Tu nastaje prava novina.
Ako predsjednik i oba potpredsjednika ne uspiju dogovoriti Vladu u prvom roku, dobijaju još 30 dana.
Ako dogovor ponovo propadne, predsjednik može predložiti Vladu uz saglasnost samo jednog potpredsjednika. Tada prijedlog mora dobiti većinu u Predstavničkom domu i Domu naroda, uz dodatne zaštitne mehanizme za klubove konstitutivnih naroda. OHR
A ako ni taj mehanizam ne proizvede Vladu, ustav predviđa ono što Federacija ranije praktično nije imala kao krajnju sankciju političkoj blokadi.
Raspuštaju se Parlament Federacije i kantonalne skupštine i raspisuju prijevremeni izbori. OHR
Prvi pravi test Schmidtovih pravila
Zbog toga pregovori koji slijede nisu isti kao 2018. ili 2022.
Stranke i dalje mogu mjesecima pregovarati o premijeru, ministarstvima i parlamentarnoj većini. Mogu postavljati uslove i rušiti međusobne dogovore.
Ali više ne postoji tako jednostavna opcija da svi ostanu blokirani, a stara Vlada nastavi upravljati Federacijom do narednih redovnih izbora.
To mijenja i političku matematiku.
Stranka koja odbije svaki mogući kompromis sada mora računati da krajnji rezultat ne mora biti samo nastavak tehničkog mandata stare Vlade, nego povratak na izbore.
I to ne samo na nivou Federacije.
Ustavna odredba povlači za sobom i raspuštanje kantonalnih skupština.
Izbori više ne bi smjeli biti samo anketa
Upravo je to bio jedan od najvećih demokratskih problema Federacije.
Građani glasaju, dobijemo nove parlamente, ali rezultat izbora godinama ne proizvede novu izvršnu vlast.
OHR je 2023. takvu situaciju obrazložio upozorenjem da izbori gube smisao ako se njihov rezultat ne može pretvoriti u funkcionalnu vlast. OHR
Zato će naredni mjeseci biti mnogo više od uobičajenog pitanja ko će s kim.
Bit će to prvi test jednog novog sistema.
Ako političari ponovo ne uspiju formirati Vladu FBiH, ovaj put građani bi mogli ponovo na birališta prije 2030. godine.
Direktni izvori: OHR – ustavna pravila za formiranje Vlade FBiH i CIK BiH – preliminarni rezultati izbora 2026..