U Bosni i Hercegovini, poljoprivreda ima izvanredne mogućnosti zbog kvaliteta zemljišta, ali praksa pokazuje opadanje broja ljudi koji se bave poljoprivredom. Mnoga ruralna područja već su zarasla u korov zbog nedostatka zainteresovanih za obradu zemlje i proizvodnju hrane.
Alarmantan podatak je da BiH uvozi više od 65% hrane koju konzumira, što znači da većina hrane nije domaćeg porijekla. Ovo nije zbog nedostatka mogućnosti za proizvodnju hrane, već zbog sve manjeg broja ljudi zainteresovanih za poljoprivredu, uz stav da im se to ne isplati.
Prema statističkim podacima, Federacija BiH raspolaže s oko 720.000 hektara obradivih površina, dok Republika Srpska ima oko milion hektara poljoprivrednog zemljišta, od kojih se polovina ne koristi za proizvodnju hrane.
Značajno je istaći da BiH nije potpuno zavisna od uvoza hrane, ali je postotak uvoza zabrinjavajući. Pandemija je pokazala da BiH može obezbijediti dovoljno hrane za svoje stanovništvo u kriznim situacijama.
Međutim, postoji nekoliko izazova koje treba prevazići. Neke oblasti su potpuno napuštene, dok postoji stalna potreba za novim zemljištem u drugim regijama. Treba također obratiti pažnju na zaštitu domaće proizvodnje i proizvođača, uz moguće uvođenje oporezivanja uvoznih proizvoda kako bi se podržala domaća proizvodnja.
Povećanje izdvajanja za poljoprivredu također je neophodno, jer trenutna sredstva ne mogu pokriti rastuće troškove proizvodnje. Potrebno je poduzeti korake ka iznalaženju rješenja kako bi se podržala domaća poljoprivredna proizvodnja i osigurala sigurnost hrane za stanovništvo BiH.
