Najava odlaska Christiana Schmidta sa funkcije visokog predstavnika izazvala je novu političku buru u Bosni i Hercegovini, a potpredsjednica SDA Aida Obuća tvrdi da je cijeli slučaj do kraja razotkrio “nesposobnost i nespremnost” vanjske politike BiH.
U oštroj reakciji Obuća je poručila da domaće institucije nisu imale nikakvu ozbiljnu diplomatsku pripremu za promjene u OHR-u, iako je riječ o pitanju koje direktno utiče na političku stabilnost države.
“Država nije znala šta se sprema”
Obuća tvrdi da su građani mjesecima uvjeravani da se “ništa ne dešava”, dok su se iza kulisa vodili ozbiljni međunarodni procesi o budućnosti OHR-a i bonskih ovlasti.
“A suština je da država nije znala. Ili još gore, da su nas ubjeđivali da se ništa ne dešava”, poručila je.
Posebno je kritikovala bh. diplomatski aparat, navodeći da ni ministar vanjskih poslova, ni članovi Predsjedništva BiH, niti ambasadorska mreža nisu imali ozbiljne informacije o procesu koji se odvijao na međunarodnom nivou.
“Dodikovo lobiranje nije bilo smiješno”
U svojoj analizi Obuća je upozorila da su domaći politički krugovi godinama potcjenjivali međunarodno lobiranje Milorada Dodika i struktura bliskih vlastima Republike Srpske.
“Mjesecima slušamo kako je Dodikovo lobiranje beznačajno i smiješno. Danas se pokazuje da nije bilo ni smiješno ni bez efekta”, navela je.
Prema njenim riječima, ključni politički procesi više se ne vode kroz klasične diplomatske prijeme i ambasadorske kontakte, nego kroz američke konzervativne mreže i političke organizacije poput The Heritage Foundation, CPAC-a i Turning Point USA.
Upravo tu, smatra Obuća, probosanska politika nema ozbiljno prisustvo ni ljude koji razumiju kako funkcionišu novi centri političke moći u Washingtonu.
“Washington danas razmišlja kroz biznis i energiju”
Posebno zanimljiv dio njene reakcije odnosi se na promijenjeni odnos administracije Donald Trump prema Bosni i Hercegovini.
Sve je više analiza da Washington danas Balkan posmatra prvenstveno kroz strateške energetske i investicijske projekte, a ne isključivo kroz klasičnu geopolitiku.
U tom kontekstu sve češće se spominje i projekt Južne plinske interkonekcije između BiH i Hrvatske, iza kojeg stoje veliki američki energetski i poslovni interesi.
Zbog toga dio političkih analitičara smatra da je američki odnos prema Dodiku postao pragmatičniji — ne zbog promjene stavova prema BiH, nego zbog činjenice da Washington želi stabilnost potrebnu za realizaciju višemilijardnih projekata.
To ujedno znači da, bez obzira na političku retoriku iz Republike Srpske, ozbiljna destabilizacija BiH trenutno ne odgovara ni američkim ni evropskim interesima.
“Nemamo strategiju, samo paniku”
Obuća tvrdi da je domaći diplomatski sistem godinama urušavan političkim kadroviranjem i postavljanjem ljudi bez ozbiljnog međunarodnog iskustva.
“Doveli su nas u situaciju da nam međunarodne odnose vode ljudi koji bez prevodioca ne mogu pročitati ni meni u restoranu, a kamoli ozbiljnu stratešku analizu”, poručila je.
Dodala je da BiH danas nema jasnu strategiju ni odgovor na moguće promjene u međunarodnoj politici prema zemlji, nego samo “paniku i moljakanje”.