Prošlo je gotovo mjesec dana nakon stravičnog masakra u Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar” u Beogradu, ali motivi 13-godišnjeg dječaka koji je izvršio ovaj užasan zločin, ubivši devet svojih kolega i omiljenog zaštitara, i dalje ostaju misterija.
Prema najnovijoj analizi ovog slučaja objavljenoj u Blicu, a ne otkrivajući identitet počinitelja, čin Koste K. je zastrašujući, neobjašnjiv i bez presedana. Ističe se da je jedina jasna stvar do sada ta da svijet nikada prije nije susreo masovnog ubojicu poput njega.
Blic napominje da čak i među najgorim masovnim ubojicama u povijesti, Kosta K. se ističe po tri detalja i nekoliko osobina koje se nikada nisu viđene u sličnim slučajevima. Prvo, ističe se njegova mladost, zatim neuobičajeni psihološki profil koji se razlikuje od drugih masovnih ubojica, te posebno ponašanje koje je slijedilo nakon zločina.
Navodi se da je Kosta K., ubojica iz škole “Vladislav Ribnikar”, najmlađi počinitelj masovnog ubojstva u povijesti. Prema podacima koje je Blic dobio, iako neslužbeno, samo je 19 osoba počinilo više masovnih ubojstava u vrtićima, školama i na fakultetima od njega.
Uzimajući u obzir nedavni intervju s kriminolozima Jillian Peterson i Jamesom Densleyjem, koji su za Politico govorili o zaključcima svog istraživanja profila masovnih ubojica u školama, Blic ističe da su njihovi zaključci iz 2021. godine otkrili mnoge sličnosti među počiniteljima, ali i primjetne razlike u odnosu na ono što se zna o Kosti K.
Peterson i Densley navode da su kod masovnih ubojica učestale različite traume u djetinjstvu, kao što su obiteljsko nasilje, ekstremno zlostavljanje (uključujući seksualno zlostavljanje), samoubojstvo roditelja, osjećaj očaja, izolacija, samoprezir te često i odbacivanje od strane vršnjaka. U nekom trenutku, počinitelji masovnih ubojstava dolaze do krizne točke u kojoj mijenjaju svoje ponašanje, a često su prisutni i prethodni pokušaji samoubojstva.
Međutim, kada se ti rezultati usporede s onim što se zna o Kosti K., Blic ističe da trenutno nema indicija, a posebno ne dokaza, o traumatičnom djetinjstvu, obiteljskom nasilju, seksualnom zlostavljanju ili drugim oblicima ekstremnog zlostavljanja. Unatoč tome, napominje se da je moguće da u njegovom odrastanju postoji nešto što je za sada skriveno i o čemu se još nema informacija u istrazi.
Također, nema indikacija ni dokaza o izražavanju osjećaja očaja ili samoprezira, niti je poznato da je Kosta K. pokušao izvršiti samoubojstvo. Nijedan od javno iznesenih svjedočanstava do sada nije sugerirao takvo ponašanje.
No, ono što posebno izdvaja Kostu K. je njegovo ponašanje nakon što je počinio masakr svojih kolega i zaštitara. To je, kako se navodi, detalj koji ga apsolutno razlikuje od svih drugih počinitelja masovnih ubojstava u povijesti.
Prema neslužbenim podacima, 23 osobe su u povijesti počinile masovna ubojstva s deset ili više žrtava u vrtićima, školama i na fakultetima diljem svijeta. Od tog broja, 17 napadača je počinilo samoubojstvo nakon zločina, 3 su bila uhićena tijekom pokušaja bijega ili sukoba s policijom, dok su 2 bila ubijena u obračunu s policijom.
Jedini napadač koji se sam razoružao, mirno sjeo i osobno pozvao policiju da dođe po njega je Kosta K., ubojica iz Osnovne škole “Vladislav Ribnikar”, ističe Blic.
Peterson i Densley navode da su masakri u školama često povezani s činom samoubojstva, jer se većina napadača na kraju ubija. Njihovo istraživanje pokazuje da masovni ubojice gotovo uvijek organiziraju i izvršavaju masakr kao svoj završni čin, kao neku vrstu dramatičnog odlaska s pozornice – zločin ne čine samo kako bi ubili druge, već i kako bi na kraju bili ubijeni.
No, suprotno tome, Kosta K. je tog kobnog jutra krenuo u školu s jasnom namjerom da on sam ne bude ubijen. Nakon zločina, svjesno je nazvao policiju i prijavio se, zatim mirno sjeo, ispraznio oružje i rastavio ga. Očito je želio ostati živ.
