Neuspješno oborena ukrajinska taktička raketa ATACMS dometa od 300 kilometara, koju su Kijevu ranije ove godine dopremile Sjedinjene Američke Države, ovog je vikenda pogodila krimski grad Sevastopolj, odnijevši najmanje pet života, uključujući troje maloljetne djece, tvrde ruski izvori. Mihail Razvožaev, guverner Sevastopolja kojeg je postavio Kremlj, izjavio je da je najmanje 144 osobe ozlijeđeno, a 82 su prebačene u obližnje bolnice.
Optužbe protiv Washingtona
Moskva je brzo optužila Washington za napad, tvrdeći da je „besramno naoružavanje Kijeva dovelo do prolijevanja krvi ruskih građana”. Ova optužba sugerira da Rusija priprema odgovor, iako još nije jasno kakav. Predsjednik Vladimir Putin sada ima priliku argumentirati da iza „specijalne vojne operacije u Ukrajini” stoji američki imperijalizam, kojeg on, kao zaštitnik Rusije, pokušava suzbiti. Rusko ministarstvo obrane tvrdi da su američki stručnjaci postavili koordinate leta na temelju informacija iz špijunskih satelita, što Bijelu kuću čini direktno odgovornom za napad.
Reakcija Kremlja
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je predsjednik Putin u stalnom kontaktu s vlastima u Sevastopolju te da je prioritet ruske vlade pružiti podršku svim žrtvama napada. Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti, opisao je incident kao „gnusan i podli čin protiv ruskog naroda”.
Detalji napada
Ruska protuzračna obrana oborila je tri od četiri rakete, prema tvrdnjama Moskve. Međutim, posljednje informacije ruskih medija navode da je jedna raketa skrenula sa svoje putanje i eksplodirala iznad grada. Među poginulima je devetogodišnja djevojčica Sofia, kći zamjenika gradonačelnika Magdana, Olega Averjanova, koja je bila na ljetovanju sa svojim roditeljima.
Kvislinška gradska uprava tvrdi da su fragmenti ukrajinskog projektila pali blizu gradske plaže na sjeveru Sevastopolja, a vrijeme napada nije bilo slučajno odabrano jer se dogodilo kada je u centru grada bilo najviše ljudi.
Propaganda i mobilizacija
Potresne snimke napada neprestano se emitiraju putem društvenih mreža i režimskih medija, mobilizirajući javnost i pripremajući teren za moguću odmazdu. Ono što ruski mediji nisu prikazali je napad na Harkiv, drugi najveći grad u Ukrajini, čija je civilna infrastruktura također bila meta raketiranja ovog vikenda. Sličan napad dogodio se i u Kijevu, gdje je također bilo mrtvih, uključujući djecu.
Putin od početka invazije tvrdi da SAD koriste Ukrajinu kako bi ugrozile nacionalnu sigurnost Rusije, što Washington odbacuje. Međutim, strahuje se da bi sukob mogao eskalirati i dovesti do direktne konfrontacije Rusije i NATO saveza.
Nuklearna eskalacija
Sve češće se spominje upotreba nuklearnog oružja, s obje strane. NATO-ov glavni tajnik Jens Stoltenberg nedavno je izjavio da Savez mora unaprijediti svoja nuklearna postrojenja. U međuvremenu, ruska Duma radi na uklanjanju proceduralnih prepreka za korištenje nuklearnog „crvenog gumba”.
Reforma nuklearne doktrine bit će povjerena Andreju Kartapolovu, bivšem zapovjedniku ruske vojske u Siriji. Ovaj razvoj događaja daje ratu u Ukrajini novu ozbiljnost, naglašavajući potencijal za najozbiljniji sukob između Rusije i Zapada od Kubanske krize 1962. godine, zaključuje Reuters.
