Američko-izraelski napad u kojem je ubijen iranski vrhovni vođa Ali Hamenei nije doveo do pada režima u Teheranu, ali je otvorio sukob koji bi mogao imati dalekosežne posljedice za globalnu sigurnost i svjetsku ekonomiju. Rat koji traje već dvije sedmice pokazuje da početni vojni uspjeh Washingtona nije riješio osnovni problem – iranska država i dalje funkcionira, a njeni ključni mehanizmi moći nisu uništeni.
Režim u Iranu i dalje stabilan
Analitičari upozoravaju da je američki predsjednik Donald Trump ovim potezom otvorio „Pandorinu kutiju“ regionalnog i globalnog konflikta. Iako je Iran izgubio vrhovnog vođu i dio vojnog vrha, vlast je brzo stabilizirala politički sistem imenovanjem novog lidera.
Iranska vojska nastavila je operacije zahvaljujući strategiji poznatoj kao „mozaična obrana“. Ta doktrina razvijena je nakon američkih intervencija u Iraku i Afganistanu kako bi država mogla nastaviti funkcionirati i u slučaju gubitka najvišeg vodstva.
Prema riječima Alija Vaez-a iz Međunarodne krizne skupine, režim u Teheranu ostao je „prilično netaknut“, iako je pretrpio ozbiljne gubitke među najvišim dužnosnicima.
Strategija Teherana: produžiti sukob
Stručnjaci smatraju da Iran trenutno vodi strategiju koja ima tri ključna cilja: osigurati opstanak vlasti, zadržati sposobnost za odmazdu i produžiti rat dovoljno dugo da se završi pod iranskim uvjetima.
Takav pristup predstavlja ozbiljan izazov za Washington jer sukob postupno uvlači sve više američkih saveznika i širi se izvan granica Irana.
Hormuški tjesnac kao globalna poluga
Iran koristi jednu od svojih najvažnijih strateških prednosti – kontrolu nad Hormuškim tjesnacem. Kroz taj uski morski prolaz prolazi oko petine svjetskog prometa sirove nafte, zbog čega svaki poremećaj u tom području ima trenutačne posljedice za globalnu ekonomiju.
Napadi na tankere i ograničavanje pomorskog prometa već su izazvali snažan rast cijena nafte i poremećaje na međunarodnim energetskim tržištima.
Posljedice se osjećaju širom svijeta
Energetska kriza već se osjeća u brojnim državama. Cijene goriva rastu, pojedine zemlje počele su oslobađati strateške rezerve nafte, a pomorski promet suočava se s naglim rastom troškova osiguranja i transporta.
U nekim državama uvedene su i mjere racionalizacije goriva, dok međunarodna trgovina energentima ulazi u period velike neizvjesnosti.
Sukob se širi na cijelu regiju
Istovremeno se rat postupno širi izvan Irana. Teheran je napao pomorske ciljeve i infrastrukturu američkih saveznika u regiji, uključujući zaljevske države koje su godinama gradile reputaciju stabilnih ekonomskih centara.
U Libanonu se nastavlja razmjena raketne vatre između Izraela i Hezbollaha, što dodatno povećava regionalnu nestabilnost.
Trump pod političkim pritiskom
Sve to povećava politički pritisak na američku administraciju. Trump je pokrenuo operaciju bez široke javne rasprave, a sada se suočava s posljedicama rasta cijena energenata i mogućnošću dugotrajnog rata.
Analitičari upozoravaju da postoji velika razlika između vojne nadmoći koju SAD imaju nad Iranom i stvarnog strateškog razumijevanja kompleksne političke strukture te zemlje.
Najopasniji scenarij: „zombi država“
Prema francuskom istraživaču Clémentu Thermeu, jedan od mogućih ishoda rata je scenarij takozvane „zombi države“. U takvom modelu vlast formalno opstaje i zadržava sigurnosni aparat, ali država gubi sposobnost normalnog funkcioniranja.
To znači da bi režim mogao kontrolirati vojsku i policiju, ali bi imao ozbiljne probleme s naplatom poreza, izvozom nafte i isplatom plata javnom sektoru.
Prema dostupnim informacijama, iranske vlasti već imaju poteškoće s finansiranjem javnog sektora, što dodatno povećava unutrašnje političke tenzije.
Rat bez jasnog izlaza
Uprkos pozivima iz Washingtona na pobunu protiv vlasti u Teheranu, stručnjaci smatraju da je takav scenarij trenutno malo vjerovatan dok je zemlja pod vanjskim napadima.
Zbog toga sve više analitičara upozorava da rat nema jasan kraj. Iako je Washington očekivao da bi brzi vojni udar mogao dovesti do kapitulacije Irana ili promjene režima, sada se govori o dugotrajnom sukobu bez jasne strategije izlaska.
U međuvremenu, projektili i dalje padaju širom regije, dok globalna ekonomija sve snažnije osjeća posljedice rata.