Jedna od ključnih komponenti za preživljavanje na Marsu je kisik. Kisika, kao što vjerojatno i znate, na Zemlji ima puno, a proizvode ga biljke i neke vrste bakterija. On, doduše, nije jedini plin u Zemljinoj atmosferi – njegov je udio samo 21 posto, a skoro sve ostalo je dušik. Zemljani koji koriste kisik udišu mješavinu plinova, a izdišu onaj dio koji im ne treba, objašnjava The Next Web.
Prebacimo li se uz svo ovo znanje na Mars gdje je atmosfera relativno rijetka (oko 1 posto Zemljine), situacija je prilično jasna. Razlog zbog kojeg Crveni planet nema jednako gustu atmosferu kao Zemlja nije zbog inaćenja znatiželjnim Zemljanima, nego zato jer ima manju masu i gravitaciju koje nisu dovoljno jake da te plinove spriječe od bijega u svemir.
Nadalje, dominantan plin na Marsu je ugljikov dioksid koji je otrovan za ljude kad ga se udiše u velikim koncentracijama. Na sreću, ugljikov dioksid zauzima svega 1 posto naše atmosfere, no na Marsu je njegov udio puno veći – 96 posto.
Ako biste na Marsu pokušali udisati zrak bez pomoći hermetički zatvorenog odijela, vrlo biste brzo umrli. Počeli biste se gušiti, a zbog niskog bi vam atmosferskog pritiska krv za to vrijeme jednostavno prokuhala. Mars je, tim rečeno, vrlo negostoljubiv planet i to ne samo zbog zraka. Na površini ima jako malo tekuće vode, a temperature su jako niske (po noći dosežu ledenih -73 Celzija).
